EU traži 3,8 miliona novih radnika

Evropskoj uniji (EU) nedostaje tri miliona i 800 hiljada radnika, najviše medicinskog osoblja, stručnjaka i kvalifikovanih radnika metalske struke, kao i osoblja na području informativnih tehnologija, pokazali su podaci statističke službe Eurostat.

Manjak stručnjaka i radnika u Evropskoj uniji je u naglom porastu i to 27 posto u poređenju s 2016. godinom kad je u 28 zemalja EU bilo nepopunjeno tri miliona radnih mjesta.

Preko milion i 200 hiljada srednje i visokokvalifikovanih radnika traži Njemačka u kojoj će od januara 2020. stupiti na snagu pojednostavljeno odobravanje šestomesečnih viza za one koji žele posao, a najviše ih i potražuju njemačka preduzeća.

Ta mjera se odnosi na bezmalo sve zemlje izvan EU, uključujući Zapadni Balkan.

Naravno, posao će bez ikakvih prepreka odmah dobiti državljani članica Evropske unije.

Uz Njemačku, najviše novih radnika traže Velika Britanija, i to 851.000, Češka 271.000, Holandija 256.000, Poljska 156.000, Belgija 149.000.

Znatan broj nepopunjenih bitnih radnih mesta imaju i Austrija 126.000, Španija 125.000, dok Švedska traži 103.000, a Mađarska 87.000 stručnjaka i kvalifikovanih radnika.

U analizi Eurostata se navodi da “preduzeća u EU imaju sve više muke da nađu radnike s odgovarajućom stručnošću.

Jedna od najvećih kompanija za regrutovanje radne snage na Zapadu, “Menpauer”, navodi da je potraga za radnim mjestima stalno u porastu i da sad 45 posto kompanija u EU ističu da nisu u stanju da nadju profile zaposlenih s odgovarajućom stručnošću.

Potraga za stručnjacima i za potrebe kompanija obučenim radnicima još će potrajati, pored ostalog i zbog jenjavanja nataliteta naročito u Evropi.

Najveći nedostatak stručnjaka i radnika je u ekonomiji Njemačke, najmoćnijoj u Evropi, a kad je riječ o informatičarima, čak i njemački jezik se stavlja u stranu i važno je samo da se dobro vlada engleskim.

Vodeća njemačka industrijska savezna država Baden-Virtemberg i njeno središte Štutgart su najviše pogođeni nedostatkom radne snage, jer tamošnja preduzeća traže preko 200.000 stručnjaka i kvalifikovanih radnika.

Prema procenama njemačke vlade, starenje stanovništva će u Njemačkoj do 2030. izazvati manjak radne snage od osam posto, a digitalizacija industrije traži nove stručne profile i potraga za novim kadrovima uzrokuje i novu konkurenciju.

U njemačkoj industriji se trenutno veoma traže fakultetski obrazovani inženjeri, informatičari, matematičari, stručnjaci za sajber bezbednost i zaštitu, kao i eksperti za vještačku inteligenciju.

Njemačkom društvu su takođe potrebni vaspitači u dečjim centrima i domovima za stare ljude, bolničari, kuvari, ugostiteljski radnici i pomoćno osoblje.

Traženi su i šoferi i magacioneri, a nužno je da imaju potvrdu o položenom od države plaćenom B1 tečaju njemačkog jezika, uz obavezu da, kad počnu da rade, nastave da uče da bi stekli više znanje B2 njemačkog jezika.

Da bi zaposleni dobio državno uvjerenje o dobrom znanju njemačkog potrebno je da položi visoki tečaj C1.

Mere njemačke vlade imaju za cilj da omoguće zapošljavanje bar dijela migranata, naročito njih oko 200.000 koji su zatražili politički azil u Njemačkoj.