Žene na selu prošle godine bile korisnici 1,6 miliona KM podsticaja

Maja Celing Celić Maja je hobi vrtlarica s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu.

Žene kao nosioci poljoprivrednih domaćinstava u RS mogu ostvariti 35 odsto povrata na sva kapitalna ulaganja, za razliku od svih drugih kategorija stanovnika koji mogu ostvariti 30 odsto.

Foto: Bigstockphoto/nd3000

Izložba radova i proizvoda udruženja žena na selu i poljoprivrednih zadruga organizovana je danas, 15. oktobra, povodom obilježavanja Međunarodnog dana žena na selu.

Stevo Mirjanić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, ovom je prilikom istakao da su se u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja desile mnogobrojne reforme u toku posljednjih godina, da su kreirani strateški dokumenti, izvršene zakonske regulative sa EU standardima, ali i povećana budžetska izdvajanja za razvoj poljoprivrede i sela, stoji u saopćenju Vlade RS.

Gordana Rokvić, savjetnica ministra rekla je da je Ministarstvo različitim mjerama i olakšicama doprinijelo da se u posljednjih nekoliko godina postotak žena nosilaca poljoprivrednih domaćinstava sa četiri poveća na 22 odsto, koliko ih je trenutno.

Zdravstveno i penzino osigurane

Kao nosioci poljoprivrednih domaćinstava, žene imaju pravo na ravnopravan pristup na sva podsticajna sredstva i to im daje šansu da budu zdravstveno i penziono osigurane”, istakla je Rokvićeva i naglasila da su u prošloj godini žene na selu bile korisnici 1,6 miliona KM podsticaja.

Rokvićeva je navela da je Ministarstvo obezbijedilo da žene na selu, kao nosioci poljoprivrednih domaćinstava, mogu ostvariti 35 odsto povrata na sva kapitalna ulaganja, za razliku od svih drugih kategorija stanovnika koji mogu ostvariti 30 odsto. “Podrškom udruženja žena na selu i seoskih zadruga pokušali smo ojačati ove organizacije da bi bile ekonomski osnažene i da bi što više proizvoda plasirale na tržište“, dodala je Rokvićeva.

Žene na selu u puno lošijem položaju od žena u gradu

Direktorica Džender centra Vlade RS Mirjana Lukač rekla je da ovu populaciju treba ekonomski osnažiti, unaprijediti njenu zdravstvenu zaštitu i obezbijediti joj bolju infrastrukturu.

Položaj žena na selu je teži nego onih u gradu zbog teškog rada, nedostatka infrastrukture i vrtića, gdje bi mogle ostaviti djecu dok rade“, dodala je Lukačeva i poručila da je budućnost Srpske u povratku mladih na selo i proizvodnji zdrave hrane.

Udruživanje žena i otvaranje radnih mjesta

Lukačeva je novinarima u Banjaluci rekla da Centar sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS intenzivno radi na otvaranju prodajnih mjesta u većim gradovima Srpske za proizvode udruženja žena na selu i seoskih zadruga.

Prema njenim riječima, takvo prodajno mjesto otvoreno je u Trebinju, a uskoro će biti otvorena i “Krajiška kuća” u Banjaluci.

Navela je da su na današnjoj izložbi predstavljeni rad i proizvodipredstavnica udruženja žena na selu i seoskih zadruga iz Rogatice, Zvornika, Bratunca, Šipova i Mrkonjić Grada.

Potrebno je unaprijediti plasman, marketing i prodaju

Predstavnik Agencije UN za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena u BiH David Saunders rekao je da je zadovoljan poslom koji su uradile ova organizacija, Džender centar i Ministarstvo poljoprivrede od 2011. godine u dodjeli sredstava za pitanja rodne ravnopravnosti i osnaživanje žena. Sonders je dodao da je radi daljeg poboljšanja položaja žena potrebno unaprijediti plasman i marketing proizvoda i njihovu prodaju.

Manje kamatne stope za žensko preduzetništvo

Snežana Vujnić, direktorica Investiciono-razvojne banke RS istakla je da ova banka podržava žensko preduzetništvo, pogotovo preduzetništvo žena na selu, te će u narednom periodu raditi na smanjenju kamatne stope za ovu kategoriju kako bi ova ciljna grupa unaprijedila svoje poslovanje.

Maja Celing Celić

Maja Celing Celić

Maja je hobi vrtlarica s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu.