Image default
Arhiva

Zbog nedostatka azota biljke sporije rastu

Hemijski element azot je vrlo važan u razvoju biljaka, jer utječe na fotosintezu, veličinu ploda i lisne površine, dužinu života lista i metabolizam iona. Treba napomenuti da zdravlje i pravilan razvoj biljaka ovise od fiziološke ravnoteže, pa ako dođe njenog poremećaja (promjena boje lista, slabiji rast, pjege na plodovima), onda je ugroženo zdravlje biljke, a samim tim i urod, objašnjava dipl.inž. Ivana Trifković.

Azot povećava otpornost biljaka na bolesti

Da bi se biljke normalno razvijale, u hranjivom supstratu ili u zemljištu treba se nalaziti dovoljna koncentracija azota. Taj hemijski element potiče rast biljaka, a on je sastavni dio mnogih spojeva značajnih za životne procese, bjelančevina, nukleinske kiseline i drugih. Azot povećava otpornost biljaka na niske i visoke temperature, bolesti i patogene, jer utječe na metabolizam biljke od koje ovisi ishrana uzročnika bolesti odnosno patogena.

Podjela biljaka prema nitrofilnosti

Potrebe pojednih biljnih vrsta za dušikom su različite, pa se prema nitrofilnosti biljke mogu podijeliti na:

  • vrste koje nastanjuju zemljišta siromašna azotom (poljska djetelina, žuta lucerna);
  • vrste koje nastanjuju zemljišta bogata azotom (bunika, pomoćnica, štirevi);
  • vrste koje nastanjuju zemljišta umjereno opskrbljena azotom.

Višak azota teže se primjećuje

Važno je kazati da isključivo optimalna ishrana biljaka azotom ima pozitivan utjecaj na usjeve, pa u zemljištu ne smije biti manjka, ali ni viška azota. Štetnost suficita azota se teže može primijetiti, zato što ona ne uzrokuje uvijek vidljive promjene na biljci već potiče prekomjerni razvoj korijena, stabla i lista.

Zbog viška azota biljke su pretjerano bujne, stabljika im pretjerano raste u visinu, dolazi do pojačanog bokorenja, biljke neujednačeno i sporije sazrijevaju, korijen postaje kraći, deblji i osjetljiviji na zemljišnu sušu. Negativan utjecaj prekomjerne upotrebe azota povećava i troškove nabave gnojiva, a s druge strane višak azota, može dovesti do zagađenja životne sredine nitratima.

Zbog nedostatka azota biljke sporije rastu

Nedostatak dušika usporava rast i razvoj biljaka, stablo je niže, a grane su tanje, bokorenje je slabije, biljke su s jednom stabljikom i kratkim klasom, smanjen je rast listova, a pošto je azot strukturalni dio klorofila na starijem lišću može doći do kloroze (žutila). Pošto je azot u biljkama dobro pokretljiv i premješta se iz starijih organa u mlađe, njegov nedostatak će se najprije pokazatii na najstarijem lišću, a ako deficit azota traje duže, prvo odumire vrh lista, a zatim i ivice i na kraju propada cijeli list.

Nedostatak tog elementa različito utječe na rast korijena, jer je grananje korijena slabije, dok se s druge strane korijenov sustav izdužuje, pa je ukupna masa korijenovog sustava manja, nego kod biljaka koje su optimalno opskrbljene dušikom.

Fiksatori azota pospješuju apsorpciju dušika iz zraka

Osim đubrenjem, biljke mogu biti opskrbljene azotom i putem fiksacije azota. To je simbiotski odnos između biljke i mikroorganizama fiksatora azota, koji u procesu simbioze obavljaju vezivanje azota, koji u zemlju dolazi iz zraka (atmosfere).

Fiksacija azota je u stvari redukcijski proces prevođenja plinovitog oblika azota iz zraka u formu koja je biljkama dostupna, a to je amonijakova forma azota. Mogućnost fiksacije imaju biljke iz familije Fabaceae, to jest mahunarke ili leguminoze, među kojima su grašak, grah, lucerna, soja, djetelina, grahorica.

Bakterije od biljaka uzimaju šećere, a daju amonijakov dušik

Na korijenu mahunarki razvijaju se kvržične bakterije. One koriste šećere, koje biljke proizvode procesom fotosinteze, i za uzvrat bakterije svog domaćina opsrkbljuju amonijakovom formom azota. Taj oblik simbioze povoljan je i za biljku (domaćina) i za bakterije.

Da bi fiksacija uspjela neophodan je poseban soj bakterije, što znači da nemaju sve bakterije sposobnost fiksacije azota. U ulozi fiksatora azota mogu se naći bakterije iz roda Rhizobium, a one na korijenu mahunarki razvijaju čvoriće – kvržice u kojima žive bakterije fiksatori azota.

Related posts

Biometeorološka prognoza

SAVJETNICI

Kako da sačuvamo pčele od djelovanja pesticida?

SAVJETNICI

Kuća u kojoj je sve okrenuto naopako

SAVJETNICI

Leave a Comment