Zašto ovaj malinar ne brine o urodu maline?

Zadnji snijeg ostavio je velike posljedice na biljnim kulturama u čitavoj regiji.

Neka regija je bolje „prošla“, jer su oštećenja na voću od 30 do 40 %.

Stručnjaci kažu da će se precizno znati kada sazri rod, ali se već pretpostavlja da će biti nižeg kvaliteta, kao i to da će prinosi biti manji.

Među voćarima, najviše su oštećeni malinari.

Biljni hormoni za kvalitetan rod
Onaj malinar koji je koristio pojedine biljne hormone, uspJeo je da zaštiti svoje sadnice, ali i da se osigura da će roda biti više i da će biti kvalitetniji.

Malinari koji su koristili biljne hormone kažu da su rezultatom vrlo zadovoljni.

Ono što nije ostalo zaštićeno ovim supstancama, ne predstavlja veliki gubitak, naspram njegove dobiti. To je, kaže, bio provjeren potez:

„Prvi put sam koristio preparat na bazi biljnog hormona 2014. godine u starom zasadu, odlično se pokazao, pa smo samim tim nastavili berbu još 20 dana. Prskao sam 4-5 dana pred najavu mraza da bi ga biljke dobro usvojile“.

Šta su biljni hormoni?
Biljni hormon može biti prirodno ili vještačko jedinjenje koje fiziološki deluje na biljku. Stručnjaci kažu da ti hormoni imitiraju prirodne biljne hormone ili blokiraju njihovu aktivnost i proizvodnju. Mogu da stimulišu i inhibiraju rast, u zavisnosti od konkretnog hormona koji je uključen, koncentracije i biljnog dela na koji deluje. Tako biljka ostaje zaštićena od spoljnih faktora koji je mogu oštetiti.

„Organske supstance koje stimulativno deluju na biljku regulišu ćelijski metabolizam, rast, razviće, klijanje cvetanje i drugo. Kod nas se najčešće koriste hormoni-regulatori rasta i hormoni za proređivanje plodova“..

Takođe, mogu se koristiti za kontrolu cvjetanja, proređivanje plodova, regulisanje rasta i prilagođavanja vremena berbe plodova u voćnjaku. Kada se primjenjuju u dozvoljenim količinama, nemaju štetan uticaj.

Organska proizvodnja
Moja proizvodnja je u 98 % organska. Kaže da kod tretiranja sadnica primjenjuje isključivo sve što je na biljnoj bazi, od preparata za zaštitu do đubriva. Međutim, protivgradna mreža ne nalazi se u njegovom malinjaku.

„Koristim mrežu za senčenje, koja može pomoći i kad je sitni grad – do veličine lJešnika. Ručno smo je postavili i brzo može da se raširi kad se sprema nevrIJeme“, bezbrižan je ovaj poljoprivrednik.

Željko Simić sarađuje sa Opštom zemljoradničkom zadrugom u Arilju, koja se bavi prodajom jagodičastog voća. Kaže da ništa ne radi samostalno, da ostali poljoprivrednici malinari i on imaju podršku od te zadruge, ali i ugovore sa izvoznicima.

„Imamo otkup na 11 mesta u Srbiji. Što se tiče povremeno niskih cijena zbog suše, poplave, grada ili mraza, nismo imali problema, jer imamo tržište. Moje maline kupuju se u Njemačkoj i Americi“, kaže Simić i dodaje da je posao sa malinom veliki rad, veliko ulaganje ali je i dobit velika.

„Kako radiš – tako ćeš da prođeš“, njegova je deviza.

Na pitanje kakav urod očekuje ove godine?

Gleda u nebo i kaže šta Bog da, ništa nije sigurno..