Zašto krečite voće?

Zašto krečite voće? Pitate li se ikad? U razgovoru sa amaterima voćarima, zaključujemo da oni baš i ne znaju pravu svrhu krečenja, uglavnom se to krečenje svodi na dekorativni aspekt njihovog voćnjaka i da se biljka zaštiti.

Za portal www.pravisavjeti.info piše: Munib Prošić dipl.ing.agr.

Ovaj tekst želim da gledate kao moje razmišljanje i moje gledanje na ovu temu, neki se možda neće složiti, ali druga mišljenja su dobrodošla.

Tokom rada u poljoprivrednim apotekama i tokom rada na terenu, shvatio sam gore navedeno i da voćari više kreče ili farbaju voće u proljeće nego u jesen.

Zapravo pravo je čudo kad vidite voćnjak koji je okrečen ne prelazu jesen zima, moj komentar je, e ovaj je pogodio. To nebi trebalo biti čudo što neko od vas pogodi termin krečenja, već bi svi voćari trebali znati zašto i kada to rade…

Ovim tekstom ćemo dati samo neka pojašnjenja, a naknadno ćemo obraditi svaku stavku u detalje, tako da naučite sitnice koje su veoma bitna za zdravstveno stanje vašeg voćnjaka.

Zašto sad krečimo?

Dekorativno krečimo u proljeće, fin je pogled na voćnjak, kad se stabla “bijele”, izgledaju tako lijepo, mada smo vjerovatno zaboravili orezati voće tokom mirovanja vegetacije, ali to je tema za sebe, kojoj ćemo posvetiti posebnu pažnju. Ima jedna stara izreka, kaže, okrečio voće da se vidi da je preživio zimu. 🙂 Nadam se da se ne držimo te uzreke.

Ako pripremimo smjesu za krečenje kako treba, možemo postići i dezinfekcijski efekat na biljku. O tome ćemo više u tekstu.

Krečenje u proljeće može djelovati na biljku da kretanje vegetacije pomjerimo za nekoliko dana, samim tim možemo izbjeći proljetne mrazeve i spasiti rane sorte od oštećenja.

Da li bi bio veći efekt da smo prvo krečili u jesen?

Naravno, to bi po mom mišljenju bio puno bolji trenutak za ovu radnju, jer krečenjem debla voćke bi smanjili efekte naglih promjena temperatura, koje su itekako izražene u periodu jesen – zima, zimska jutra su mnogo toplija od hladnih noći.

Na koji način se to odražava na biljku?

Biljka je živi organizam, sa svojim organima, ona se pod utjecajem sunčevog zračenja zagrijava, šire se unutrašnja tkiva biljke, ali ne dolazi do širenja kore biljke. Zbog toga dolazi do pucanja kore biljke i pojave oštećenja.

Na tim mjestima pucanja, pojavljuju se rane koje su ulazno mjesto u koju ulaze razni štetnici, uzročnici bolesti i slično. Rane je dobro premazati kalemarskim vosko ili nekom drugom smjesom za zaštitu.

Kako ispravo pripremiti smjesu za krečenje?

Smjesa za krečenje se ne sastoji samo od kreča i vode. Toj smjesi potrebno je dodati još nekoliko sastojaka da bi povećali efekte te intervencije. Savjetujem da dodate sumpora, kojeg možete pronaći u poljoprivrednim apotekama, dovoljno vam je 250 grama, dodajte i kuhinjske soli 500 grama.

Prvo pripremite kreč, tako što ćete ga prvo zagasiti pa tek onda nakon nekoliko dana dodati smjesu s ostalim sastojcima, promješajte ih i s njom izvršite krečenje tek narednog dana, nemojte ostavljati smjesu da stoji danima pripremljenja, pa tek onda je upotrebljavati.

Zašto dodajemo sumpor i so?

Sumpor dodajemo da uništi štetne gljivice koje se nalaze na kori stabla ali i da odbija štetočine. So dodajemo da bi imalo ulogu ljepila, odnosno da duže zadrži smjesu na stablu.

Učite na tuđim greškama i slušajte savjete struke, čitajte literaturu…

Vaš portal www.pravisavjeti.info