Aflatoksini su toksični produkti plijesni Aspergillus flavus, koji se prirodno nalaze u velikom broju namirnica i ubrajaju se među najjače kancerogene tvari.
O njihovom štetnom utjecaju na zdravlje intenzivno se počelo govoriti nakon što je mlijeko kontaminirano aflatoksinima povučeno s tržišta širom regije i označeno kao potencijalno opasno. Premda je prisutnost aflatoksina u mlijeku izazvala veliku zabrinutost, utvrđeno je da je koncentracija ove opasne tvari bila iznimno niska i kao takva nije predstavljala ozbiljnu opasnost za ljude.
Provjerili smo kako su aflatoksini uopće dospjeli u mlijeko naših proizvođača i imamo li razloga za zabrinutost..
Aflatoksini u mlijeku
Postoje četiri vrste aflatoksina koji se prirodno nalaze u hrani: B-1, B-2, G-1 i G-2, od kojih je aflatoksin B-1 najopasniji jer se brzo resorbira u probavnom traktu i u jetri se pretvara u kancerogeni aflatoksin M-1.
Životinje hranjene stočnom hranom, koja je kontaminirana aflatoksinom B-1, putem mlijeka i urina izlučuju upravo kancerogeni M-1, što je bio slučaj i s mlijekom naših proizvođača, a ove opasne tvari prisutne su i u mesu, jajima i brojnim drugim proizvodima od mesa i jaja.
Najučinkovitiji način kontroliranja aflatoksina M-1 u mlijeku je sprječavanje onečišćenja sirovina i hrane za životinje aflatoksinom B-1.
U kojoj hrani mogu biti prisutni aflatoksini?
Aflatoksini, osim u stočnoj hrani, mogu biti prisutni i u sirovinama i poluproizvodima za proizvodnju ljudske hrane, kao i mnogim drugim namirnicama:
- Žitarice
- Kukuruz
- Voće
- Orašasto voće (posebno kikiriki)
- Krompir
- Sjemenke pamuka
- Mlijeko i mliječni proizvodi
Pojava aflatoksina uvjetovana je klimatskim uvjetima, geografskim položajem, agrikulturnim procesima i procesima prerade sirovina.
Kontaminacija može zahvatiti sve procese proizvodnje hrane, no većinom se događa prilikom skladištenja u uvjetima visoke vlažnosti.
Koliko su opasni aflatoksini?
Aflatoksini se povezuju sa mnogim bolestima kod životinja i ljudi. Aflatoksin B-1 najjači je prirodni kancerogen i može uzrokovati oštećenja jetre i drugih organa.
Smatra se jednim od uzroka raka jetre, no medicinske studije ukazuju na to da aflatoksini povećavaju rizik od ovog oblika raka samo kada su udruženi sa drugim faktorima, poput kronične infekcije virusom hepatitisa.
Visoke koncentracije aflatoksina mogu dovesti do akutnog trovanja sa mogućim smrtnim ishodom.
Jetra je organ koji je najviše na udaru jer se aflatoksini B-1 ondje pretvara u kancerogeni aflatoksin M-1. Međutim, mogu biti zahvaćeni i drugi organi: pluća, bubrezi, mozak i srce.
Aflatoksini kod djece, koja su kronično izložena visokim koncentracijama, mogu izazvati ozbiljne smetnje u fizičkom i psihičkom razvoju te povećanje rizika od raka jetre.
Imamo li razloga za zabrinutost?
Koncentracija aflatoksina pronađena u mlijeku naših proizvođača je vrlo niska i kao takva ne predstavlja ozbiljniju opasnost za naše zdravlje.
Ipak, riječ je o proizvodu koji svakodnevno unosimo u velikim količinama te bi visoka koncentracija aflatoksina u njemu mogla biti iznimno opasna, stoga je nužno redovito kontrolirati stočnu hranu.
Dugotrajne suše, iznenadne kiše i poplave te najviše zabilježene prosječne ljetne temperature ove godine značajno utječu na prinos i kvalitetu usjeva širom Europe.
Urod pšenice u Francuskoj smanjio se za 20 posto, dok su proizvođači kukuruza u dolini rijeke Po u Italiji gledali kako im usjevi venu tijekom najveće suše koju je ta regija doživjela u zadnjih 70 godina.
Analize u toku – kakvi su rezultati do sada?
“Budući da je europska žetva pšenice i ječma ove godine završila ranije, Alltechov laboratorij za analizu mikotoksina u Dunboyneu u Irskoj testira uzorke koji pristižu svake sedmice”.
Do sada ispitani uzorci pšenice i ječma u prosjeku sadrže 3,6 mikotoksina dok su dva ili više otkrivena u 97 posto njih.
“Najčešće su pronađeni trikoteceni tipa A i tipa B, nove grupe mikotoksina i ergot toksin. Oni prevladavaju u spomenutim kulturama“, navode iz Alltecha dodajući kako je najveća koncentracija ergot alkaloida (2.891 ppb) pronađena u ječmu iz Njemačke.
Slama i dalje predstavlja veći rizik
Nastavlja se opsežnije testiranje slame u Danskoj jer rizik vezan za ovu vrstu stočne hrane i stelje postaje sve izraženiji.
Prema rezultatima analiza preko 55 posto uzoraka smatra se uzorcima većeg rizika na temelju Alltechovog ekvivalenta rizika (REQ).
Nadalje, trikoteceni tipa B predstavljaju najveći izazov, a prosječna utvrđena koncentracija DON-a bila je 1.727 ppb, a najveća 6.239 ppb.
