Za problem s UniCreditom trebate najbolje od najboljih, ne igrajte bunker

U govoru na temu “Hrvatska na prekretnici arbitraža između investitora i države” Brower se ogradio od konkretnih savjeta Vladi.
Hrvatska ima dugu povijest arbitraže i dosad je vrlo uspješno rješavala investicijske sporove – pet ih je u tijeku te je jedan zaključen u korist RH, no imate problem s UniCreditom iz Austrije zbog tužbe u slučaju konverzije kredita u ‘švicarcu’.

Nalik je to operaciji četverostruke premosnice jer je mnogo novca na kocki temeljem zakonske intervencije, i svakako trebate najbolje od najboljih, istaknuo je Charles N. Brower, jedan od najuglednijih arbitara u međunarodnoj trgovačkoj arbitraži na međunarodnom savjetovanju 24. Hrvatski arbitražni dani, koje je otvorio predsjednik Stalnog arbitražnog sudišta pri HGK-a Mihajlo Dika, uz podatak da je u 10 godina u radu imalo sporove vrijedne 900 milijuna eura. ?

U govoru naslovljenom “Hrvatska na prekretnici arbitraža između investitora i države”, ograđujući se od savjeta Vladi, Brower je ipak preporučio političku volju za koordiniranje pravnih timova drugih država.?

svajcarski-franak-krediti

Val slučajeva
“Ovdje se radi o 3,4 milijarde dolara kredita i velikom udaru na banke, a može se pretpostaviti da će i ostale tužiti Hrvatsku. Predviđam i val slučajeva koji će biti identični u temeljnim činjenicama koje se odnose na odgovornost, i to poput Hrvatske i u Mađarskoj, Poljskoj i Crnoj Gori.

Pravni tim koji rješava više slučajeva ima prednost u dosljednosti, što je izuzetno važno, kao i da se države ne zatvore u bunker kad vas napadaju”, kaže Brower spomenuvši i primjer Indije, koja zbog negativnog pravorijeka (tiče se Sporazuma o energetskoj povelji) traži raskidanje 47 bilateralnih investicijskih sporazuma te u istom kontekstu i Poljsku.

Bogato iskustvo u mirnom rješavanju sporova Browera, koji je član 20 Essex Street Chambers u Londonu, ad-hoc sudac Međunarodnog suda u Haagu i gostujući profesor na George Washington University Law School, a bio je i zamjenik pravnog savjetnika američkog predsjednika Regana, potvrđuje da investitori ne vole kad države ulaze u bunker.

Oni gledaju na povrat investicije, a rizik raste u tom slučaju uz pitanje pravne zaštite, i na kraju, kaže, sve to više stoji državu. S druge strane Hrvatska je mala zemlja, investicije su nasušno potrebne, kao i arbitri koji su skupi, no u slučaju izbora najjeftinije ponude odvjetnika, uštede mogu iznositi par milijuna eura, a negativan pravorijek i stotine milijuna. Sve češće su, tvrdi, i tužbe protiv odvjetničkih kuća zbog lošeg zastupanja.

Energetska arbitraža
Na kraju, ali ne manje važno, Brower je bio arbitar u predmetu HEP protiv Slovenije (NE Krško). HEP je dobio slučaj i isplatu od slovenske strane 20 mil. eura plus kamate za 13 godina, dok 10 mil. dolara iznose plaćeni pravni troškovi RH.

Podsjetio je i na bivšeg ministra gospodarstva koji je naveo da su američki i austrijski investitori napustili 500 milijuna dolara vrijednu investiciju u Jadranu u kontekstu graničnog spora između RH i Slovenije koji se rješava na arbitraži.

“To nije investicijski spor, ali utječe na to kako se RH vidi kao cilj za međunarodne investicije”, zaključio je Charles N. Brower.

Opisujući, pak, problem tužene naše države u slučaju prisilne konverzije kredita u švicarskom franku u euro u relaciji sa sličnim slučajevima, Brower je naveo probleme koje ima i Argentina, ili primjerice Španjolska, predloživši i da učimo iz iskustva drugih zemalja. Protiv Argentine, naime, postoji velik broj investicijskih tužbi zbog zakonskih izmjena s početka ovog stoljeća koje su stvorile brojne poteškoće u poslovanju.

Kako je rekao, unatoč mnogim obećanjima, Argentina je odvojila svoju valutu argentinski pezo od američkog dolara, i time radikalno izmijenila rezultat praktički kod svih ugovora. S druge strane, Španjolska ima između 30 i 40 arbitražnih slučajeva u kojima je tužena zbog zakonodavnih promjena koje se tiču crpljenja energije iz obnovljivih izvora energije.

Upravo je tema “Energetska arbitraža” obilježila u nastavku prvi dan rada međunarodnog savjetovanja, s time da su organizatori i ukazali na to da ova vrlo složena materija može biti od višestruke važnosti, pri čemu su istaknuli dva razloga.

Izmjene zakona
Protiv Hrvatske pokrenuto je ili će biti pokrenuto nekoliko arbitražnih postupaka koji se odnose na sektor energetike, odnosno u kojima se ističe da je Hrvatska povrijedila prava koja ulagač ima na temelju međunarodnih dvostranih sporazuma o zaštiti stranih ulaganja.

Sudac Vrhovnog suda RH Dragan Katić se zauzeo i za izmjene hrvatskog Zakona o arbitraži, obrazlažući to posebice u svjetlu izmjena promjena parničnog propisa iz 2013. te činjenice da je Vrhovni sud RH drugostupanjska instanca za tužbe radi pobijanja arbitražnog pravorijeka.

Spomenuti Zakon o arbitraži ove godine puni petnaest godina svoje primjene,  i konkretno se razmišlja o mogućim izmjenama i dopunama, za što postoji i prvi nacrt, potvrdili su organizatori.

“Ministarstvo pravosuđa ulaže napore u promociju alternativnih načina rješavanja sporova (ARS) u kojem pravcu je i osnovano Povjerenstvo za ARS, dok je u Strategiji reforme pravosuđa on i istaknut kao jedan od strateških ciljeva.

Izvješće Europske komisije za 2016. u odnosu na Hrvatsku bilježi njegovu dostupnost, ali smo pozvani na proširenje ovog vida rješavanja sporova”, napomenula je državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa Sanja Mišević.

U radu prvog dana prof. Hrvoje Sikirić, inače i glavni urednik “Croatian Arbitration Yearbooka” predstavio je 23. broj ovog godišnjaka, te napomenuo i da je aktualna inicijativa kojom bi se pri jednom ministarstvu utemeljio poseban odjel za rad na postupcima energetske arbitraže.

Na dnevnom redu još je bila i dosad ne toliko detaljno analizirana tema: odnosi se na arbitražu i treće osobe, odnosno na osobe koje nisu potpisnici ugovora o arbitraži, kao i mnoštvo praktičnih pitanja s tim u vezi. Drugog je dana na programu treća tema savjetovanja Aktualnosti iz hrvatskoga arbitražnog prava i prakse te novosti iz područja.