Za ponašanje psa odgovoran vlasnik

"U zemljama u regionu pa i u svijetu vrlo je jasno propisano na koji način i pod kojim uslovima neko može da ima psa"

Stručnjaci: Za ponašanje psa odgovoran vlasnik

Dva psa rase “azijat” vlasnika B.S. u subotu naveče u Banjaluci izujedali su pet osoba, zbog čega je jednom od napadnutih muškaraca M.R. (1956) stalo srce u bolnici. Dežurni tužilac naložio je obdukciju tijela M.R., a Policijska uprava Banjaluka prikuplja materijal za dokumentovanje krivičnog djela “izazivanje opšte opasnosti”.

Ovaj slučaj izazvao je burne reakcije i polemike građana na društvenim mrežama.

– Psi nisu agresivni bez povoda –

Sonja Stančić, psiholog i odgajivač irskih pšeničnih mekodlakih terijera, u izjavi za Anadolu Agency (AA) rekla je da ova situacija ni prva ni posljednja, a da pas nije agresivna životinja ako nema nema težak psihički ili fiziološki problem.

“Vlasnik je taj koji psa nauči da bude ili agresivan ili neagresivan ili koji proizvede uslove da pas postane agresivan. Kod nas se, nažalost, uopšte nije posvetila pažnja pravljenju zakonskih odredbi i lokalnih protokola i pravilnika koji bi zaštitili životinju od nesavjesnog vlasnika ili nesavjesnog čovjeka uopšte, jer su psi apsolutno zavisni o čovjeku”, rekla je Sonja Stančić.

Ona smatra da je to glavni problem, jer nije regulisano ko i na koji način treba da se brine o psu.

“U zemljama u regionu pa i u svijetu vrlo je jasno propisano na koji način i pod kojim uslovima neko može da ima psa. Pas nije cipela koju kada vam se više ne sviđa vi prestanete da nosite i bacite u kontejner. To je živo biće od momenta kada dođe u vašu kuću, vaše dvorište i dok ne umre morate da se savjesno brinete o tome”, naglasila je ona.

Prema njenim riječima, u Bosni i Hercegovini savjesni vlasnici imaju problem zbog nesavjesnih vlasnika, jer ih ljudi gledaju kroz prizmu onih nekoliko ili manjine koji su nesavjesni. Objasnila je da savjesno vlasništvo osim brige o hrani i vodi podrazumijeva i brigu o drugim potrebama psa: mentalnim potrebama, istrčavanju, socijalizaciji, navikavanju na prisustvo drugih ljudi, raznih mirisa, kako se ponaša u šetnji, kako na javnom mjestu u prirodi i tako dalje.

“To je ozbiljan proces, trening kroz koji mlado štene još u leglu pa kod novog vlasnika treba da prođe i mora da prođe. Ono gdje sistem, grad i država mogu i treba da pripomognu jeste da moraju postojati škole za socijalizaciju pasa, da moraju biti dostupne vlasnicima i psi to moraju proći, to mora biti zakonski regulisano, morate dobiti certifikat da je to pas prošao, a to kod nas u BiH ništa nije riješeno”, kaže ona.

– Obavezno vakcinisanje –

Dodatan problem u slučaju napada pasa u Banjaluci jeste i činjenica da ovi psi nisu vakcinisani protiv bjesnila, jer zbog njihovog agresivnog ponašanja veterinar nije uspio da to uradi.

Doktor veterinarskih nauka Slaven Grbić iz Azila grada Banjaluka, predsjednik Veterinara za javno zdravlje Evrope, objasnio je da je obaveza vlasnika da svake godine vakcinišu psa protiv bjesnila, a ako je u pitanju lovački pas ili pas u rizičnim uslovima onda i do dva puta godišnje.

“Najveći teret je na vlasniku koji mora to da obezbijedi, jer je on taj koji je odgovoran za svoje životinje, ali imamo i nadležnosti od veterinara do veterinarske inspekcije. Mora se naći način da se to uradi ili sankcionisati vlasnik koji to ne uradi”, rekao je Grbić.

Sonja Stančić naglašava da se zdravlje psa ne može ostaviti vlasniku na volju, kao što se ni roditelju ne može ostaviti na volju da li će vakcinisati dijete ili ne, pa vlasnik mora biti obavezan i sankcionisan ukoliko njegov pas nije primio vakcine koje su neophodne ili nema veterinarsku zaštitu koju mora da ima.

“Kod nas se sve rješava post festum, kada problem nastane dođe do bombastičnih medijskih naslova, onda se pojavi vrlo agresivan obrazac ponašanja kod ljudi prema životinjama, drugim ljudima i to bude tri dana vijest i poslije toga se ništa ne dešava. Nekad smo imali jako dobre zakone, nekad su ti zakoni štitili životinje od nesavjesnih i loših ljudi i loših postpuaka, danas smo potpuno zaboravili na te zakone, nemamo ih, a imamo životinje koje su prepuštene na milost i nemilost ljudima i uglavnom imamo problem”, kazala je Sonja Stančić.

Slaven Grbić kaže da može postojati konfuzija u primjeni propisa obzirom da na nivou BiH postoji pravilnik o držanju opasnih životinja, a u RS je taj pravilnik u izradi. On smatra da je potrebno definisati šta je opasna životinja, što je i urađeno u pravilniku na nivou BiH, te definisati rase koje se ne mogu držati, ali i omogućiti da sam vlasnik prođe određene obuke odnosno da životinje prođu socijalizaciju i prestanu biti opasne za druge životnje i ljude.

“Životinje, psi, nisu po svojoj prirodi zli, njih čine zlim ljudi i uslovi u kojima se oni nalaze. Kada imate stalni pritisak na njihovu psihu oni je mogu promijeniti i tada govorimo o bihevijoralnim poremećajima, poremećajima ponašanja, a vrlo rijetko se dešava da oni po svojoj prirodi budu problematični osim ako nije u pitanju neko oboljenje ili loše postupanje prema njima”, rekao je Grbić.

Sve to, prema njegovim riječima, u svijetu je regulisano, a najveća je odgovornost vlasnika koji odlučuje i određuje šta se treba preduzeti da bi sveo na najmanju moguću mogućnost da se desi neki neželjini slučaj kako što je napad pasa u Banjaluci.

–  Najvažniji period do šestog mjeseca –

Aleksandar Arežina, sekretar Kinološkog društva “Dragan Stanković”, ispričao je da je ovo društvo ranije pokrenulo akciju “Odgovoran odgoj- odgovoran vlasnik” sa ciljem da ljudi nabavljaju pse od odgajivača koji provode odgoj pasa u skladu sa pravilnicima o odgoju kinoloških saveza u BiH.

“Prilikom nabavke psa odgovoran odgajivač će uputiti vlasnika koja je rasa, koje su potencijalne opasnosti rase, jer svaka rasa ima pojedine instinkte koji su manje ili više izraženi, i odgovorni odgajivači će uvijek uputiti vlasnika na koji način da rade sa psom”, rekao je Arežina i naglasio da je najbitniji period u odgoju psa od drugog do šestog mjeseca starosti.

Povodom slučaja u Banjaluci, istakao je je da u ovom kinološkom društvu ne bi voljeli da se generalizuje.

“To je izolovan sučaj. Vjerovatno se radi o nesavjesnom vlasniku ili je splet okolnosti bio takav, ali moramo poći od toga da je za sve što pas napravi odgovoran vlasnik”, kazao je on.

Smatra da BiH kaska za drugim državama, a da bi zakonodavna i izvršna vlast trebalo više da sarađuje sa kinološkim društvima kako bi se ova oblast regulisala na najbolji mogući način, te kako bi se zakonske odredbe provodile i neodgovorni vlasnici bili sancionisani.

Govoreći o vrstama koje posjeduju veći nivo agresivnosti naglasio je da se agresivnost kod psa može suzbiti pravilnom socijalizacijom.

“Mislim da je problem pomankanje edukacije i da su ljudi nezainteresovani. Nabavi psa, misli da je taj pas igračka i propusti taj period ključan za socijalizaciju. Mislim da ih dosta i ne znam da je najvažniji period socijalizacije od drugog do šestog mjeseca i da bi trebali biti povezani sa kinološkim društvima koja će ih edukovati najbolji način i uputiti kako da to urade bilo da su u pitanju rasni psi ili mješanci”, dodao je Arežina.

(Vijesti.ba / AA)