Uskoro dolazi idealno vrijeme da se uputite u prirodu, uživate na svježem zraku i pritom naberete kestena.

Pitomi kesten, lat. Castanea sativa, je jedna od prvih namirnica koje je čovjek jeo.

Najviše raste u južnoj Europi i Sredozemlju, a povjesničari kažu da se počeo širiti po Europi preko Grčke.

Kestenovo drvo slično je hrastu, vrlo je cijenjeno i kvalitetno te može doživjeti 500 godina.

Najstarije drvo kestena, zvano “Sto konja”, nalazi se na sicilijskoj planini Etna i vjeruje se da je staro između 2000 i 4000 godina.

U prošlosti su ga, kao i danas, jeli pečenog i kuhanog, a od mljevenog kestena pravili su napitak koji je služio kao nadomjestak za kavu.

Legenda kaže da je grčka vojska preživljavala na kestenju tijekom povlačenja iz Male Azije 401. godine.

Ljekovitost i nutritivna svojstva kestena

Kesten ima dvostruko više škroba nego krumpir, pa nije čudo da je još uvijek jedna od važnijih namirnica u Kini, Japanu i Južnoj Europi.

Tamo se često koristi u obliku brašna za kruh zbog čega je dobio nadimak “Stablo kruha”.

Poput oraha i badema, ne sadrži gluten, pa je pogodan za prehranu oboljelih od celijakalije, osjetljivih na gluten ili alergičnih na pšenicu.

Sadrži minerale, vitamine B grupe, vitamine A i C. Oni se sačuvaju prilikom kuhanja, jer plod štiti debela kora.

Od minerala, bogat je kalijem i fosforom, a sadrži i kalcij, magnezij, sumpor, klor, željezo, bakar te mangan.

U sto grama sirovog ploda ima 200 kalorija, a glavni sastojak mu je škrob, kojeg u kestenu ima oko 44 posto.

To je jedino orašasto voće s vitaminom C. Osim toga kesten je neobično bogat folnom kiselinom, koja inače se nalazi u zelenom lisnatom povrću.

Folna kiselina je potrebna za rast stanica, sintezu DNA i normalan rad živčanog sustava.

Unos hrane bogate folnom kiselinom povećava izglede za začeće, a tijekom trudnoće osigurava pravilan razvoj fetusa.

Kesten je bogat izvor mono-nezasićenih masti poput oleinske i palmitinske kiseline.

Mononezasićene masti štite zdravlje kardiovaskularnog sustava i pomažu sniziti razinu kolesterola.

Zbog visoke energetske vrijednosti kesten preporučuje se djeci, sportašima, trudnicama i starijim osobama.

Pomaže kod bubrežnih i probavnih tegoba, a može se koristiti i za izbacivanje viška vode iz organizma. Uz to, djeluje i protuupalno, pa idealna je namirnica za osobe koje pate od artritisa i reume.
Pripravci od kestena

Čaj od kestena ublažuje simptome astme i kašalj.

Napravite ga tako da stavite šaku svježeg lišća ili pola šake suhog lišća kestena na pola litre vruće vode i pustite da odstoji.

Možete piti tri šolju dnevno. Čaj možete i grgljati kod prehlade i upale grla.

Tinktura načinjena od dijelova ove biljke pokazala se vrlo djelotvornom protiv hemeroida. Općenito kesten pozitivno utječe na vene.

Kestenov med je vrlo zdrav i pospješuje cirkulaciju, štiti jetru, pomaže kod gastritisa, anemije te fizičke i intelektualne iscrpljenosti.

Kora kestena i drvo bogati su taninom (sadrže više od 10 % tanina) pa se upotrebljavaju kao adstringensi (sredstvo za stezanje površine sluznice i povrijeđene kože).

Rese kestena koriste se za zaustavljanje proljeva i krvarenja te kod vanjskih ozljeda kože.

Kuhani plodovi pročišćavaju krv, naročito pomažu kod viška mokraćne kiseline te se preporučuju oboljelima od gihta i reume.

Berba
Kestene se beru u šumama. Rese se skupljaju u proljeće i suše se u hladu. Kora se može otkinuti od grana u proljeće kada bujaju sokovi.

U jesen ih mogu zamijeniti bodljikave kapice što ovijaju plod.