Gljiva bukovača je veoma jednostavna za uzgoj i veoma je cijenjena zbog izuzetnog kvaliteta. Ona je veoma prijatnog ukusa, na tržištu je dosta tražena a prodaje se po višoj cijeni od ipak popularnijih šampinjona. Donosmo vam tekst koji objašnjava kako da se bavite proizvodnjom ovih gljiva u vašem domu i da pri tome dobro zaradite.
Za portal www.pravisavjeti.info piše: Munib Prošić dipl.ing.agr.
Da bi započeli uzgoj bukovača u vašem domu za potrebe vaše porodice dovoljno je da pročitate ovaj tekst, a kasnije se posavjetujte sa iskusnijim proizvođačima i redovno čitatjte literaturu na ovu temu kao i tekstove na našem portalu vezano za ovu i slične teme. Vezani tekst: UZGOJ ŠAMPINJONA I ZARADA
Inače radi se o gljivi koja je otporna na bolesti i štetočine, ali traži odgovarajuću temperaturu prostorije u kojoj se nalazi i odgovarajući stepen vlage prostora. Ona voli da se često zalijeva ali i da ima često provjetravanje prostorije u kojoj se nalazi.
Posebnu brigu treba posvetiti higijeni prostorija u kojima se gljive gaje, kako prije unošenja gljiva u smislu krečenja i dezinfekcije, tako i tokom izgoja, jer na takav način možemo očekivati maksimalne prinose.
Bukovača odlično raste u hladnijem dobu godine, taj termin preporučujeo za uzgoj za potrebe vaše porodice, ali ako je u pitanju intenzivni uzgoj bukovače, kada joj se stvore pogodni uslovi u smislu prostora i temperature, može se uspješno uzgajati cijele godine.
Sva priča počinje od kvalitetnog sjemena – micelija, koji se priprema u specijalnim laboratorijama. Preporučujemo da se za početak ne zamarate proizvodnjim micelija već da ga kupite od iskusnih gljivara koji se bave proizvodnjom micelija za prodaju. Većinom dobijete micelij u pvc posudi ili kanisteru sa zrnima pšenice koji su obloženi bijelim navlakama, to je zapravo početak vaše priče o uzgoju gljiva.
Takav micelij kad dobijete zasijavate na pripremljenu podlogu od isjeckane slame ili nekog drugo materijala kao što su komuše od kukuruza bez zrna kukuruza. Tokom pripreme slame ona se isjecka na sitne komadiće veličine 2-3 cm, zatim se lagano kuha u vodi na 70°C u trajanju pola dana u buretu ili specijalnom kotlu za pripremanje podloge. Zatim se vadi iz vode i provodi se cijeđenje sve do momenta kad više ne kapa iz slame.
Takva slama se ostavlja da se ohladi. Nakon toga pristupa se zasijavanju podloge sa micelijem. Zasijavanje se vrši u plastične vreće koje su pripremljene za zasijavanje gljiva ili u obične pvc vreće za voće koje su providne da bi moglo ulaziti svijelo.
Prija zasijavanja izvadimo micelij iz plastine posude u kojoj je došao, s tim da ga isitnimo na što manje djelove ali oprezno prstima i ubacujemo u vreće sloj slame sloj micelija i tako do vrha. Nakon toga se vrši sabijanje sadržaja u vrećama da se izbaci zrak i da se napravi što bolja veza između micelija i slame. Nakon toga se vreća zatvor vezanjem špagom.
Izgled bukovače razlikuje se od faze razvoja do faze kao i veličina, koja se kreće od nekoliko centimetara do 3o centimetara, a izgled kao jezik ili šešir.
Za razliku od šampinjona, bukovače više vole sunčevu svjetlost koja treba da je prisutna u prostoru ali da “udara” indirektno na vreće sa micelijem kasnije na mlade gljive. Od količine svjetlosti zavisi veličina bukovača, naime ako ima više prisutnog svjetla bukovača će biti tamnija, sa većim šeširom i manjom nogom, ali ako je manje prisutnog svjetla onda je bukovača svjetlija, sa manjim šeširom i većom nogom.
Nakon tih priprema, zasijanje vreće se stavljaju u prostoriju na temperaturu 25° C gdje micelij postepeno počinje se razvijati i rasti. Vreće se postavljaju na mjesta gdje će biti i ostatk vremena, potrebno je da imaju razmak da bi dolazilo jednako svjetlo i temperatura.
Kada micelij proraste slamu a to znamo jer je sva vreća pobjelila, pristupamo prorezivanju vreće, tako što pravimo rupe veličine oko 1 cm, na ujednačenim razmacima po cijeloj površini vreće, koz koje će izlaziti mlade biljke gljiva.
Nakon sjetve zavisno od temperature prvi plodovi se pojavljuju nakon 30-35 dana. Prvi plodovi su sitni okrugli, koji svakim danom dobijaju svoj pravi oblik. Plodovi se beru u trajanju oko dva i pol mjeseca.
Ubrane plodove na tržište moežmo plasirati u običnim pvc vrećama ili se potruditi i nabaviti posude za prodaju gljiva koje su plastificirane ali i folijama zatvorena tako da se ne smanjuje kvalitet plodova tokom stajanja.
Treba napomenuti da je kilogram svježe ubranih plodova bukovače na tržištu BiH oko 9.oo KM, lahko je doći do računice o isplativosti gajenja bukovača. Ako uzmemo u obzir da na 100 kilograma zasijane mase možemo dobiti 30-40 kilograma ploda.
Ako vas je ovaj tekst zainteresirao za uzgoj bukovača i makar naveo da o tome razmišljate ostavite nam komentra i podjelite na vašim društvenim mrežama ovaj tekst da i drugi se okoriste našim savjetima.
Svako dobro želi Vam urednička ekipa portala Pravi Savjeti.info
