Upozorenje roditeljima : Opasnost vreba i najbolje plivače

Redžo Mašić (25) iz naselja Mutnik kod Cazina i Rasim Oraščanin (17) iz mjesta Bužimkići kod Bosanske Krupe utopili su se prije desetak dana u rijeci Uni.

Obojica utopljenika bila su plivači koji su se često kupali u hladnim, brzim i opasnim vodama Une.

I toga dana obojica su na različitim kupalištima bila u društvu velikog broja drugih plivača. Iako su sve okolnosti bile na strani tih mladića, niko im nije mogao pomoći.

U utorak je pronađeno tijelo Ćerima Beriše (47), koje je voda izbacila desetak metara od mjesta gdje se utopio, na brčanskom kupalištu Ficibajer.

Takođe, Dražen Durić (15) iz naselja Gredice 1 kod Brčkog utopio se početkom juna u rijeci Savi u mjestu Sandići, pet kilometara nizvodno ka Bijeljini.

Građani uznemireni:

Ti i brojni slučajevi utapanja u rijekama koje su posljednjih godina odnijele dosta života uznemirili su građane.

Milenko Letić, student iz Teslića, smatra da bi građani trebalo da budu oprezni prilikom ulaska u naše hladne rijeke i jezera.

Naglašava da je bitno da plivači ne precjenjuju svoje vještine jer se u rijekama nalazi veliki broj brzaka i virova, zbog kojih kupanje često bude kobno.

“Mislim da je nepažnja glavni razlog zbog kojeg je sve više utopljenika. Osim toga, ljudi bi trebalo da vode računa i zbog grčeva koji se često znaju desiti i spriječiti plivača da ispliva na kopno”, kaže Letić.

Smatra da bi sva javna kupališta trebalo da imaju spasioce, pogotovo kada je na plažama veliki broj građana.

“Takva mjera bi zasigurno smanjila crni bilans sa bh. kupališta. Neophodno je da sva javna kupališta imaju vješte spasioce, koji bi, siguran sam, smanjili broj tragedija koje se često dešavaju”, rekao je Letić.

Crni bilans:

Visoke temperature tjeraju brojne građane da osvježenje potraže na nekom od kupališta, ali, kako savjetuju treneri plivanja, oprez je neophodan i kada je riječ o najboljim plivačima. Ljeto nam pored obilja zabave na otvorenim prostorima i radostima u vodi donosi ponekad i teške drame. I ovu sezonu kupanja obilježili su brojni crni bilansi u vodama u našoj zemlji.

Proteklih godina zbog nepažnje plivača i brojnih drugih faktora zabilježen je veliki broj slučajeva utapanja. Statistika kaže da je nakon saobraćajnih nesreća utapanje drugi po redu uzrok smrti djece do 15 godina na svijetu.

Samo u posljednje tri godine u RS, prema podacima MUP-a RS, više od 40 osoba se utopilo u rijekama i drugim vodotocima.

U MUP-u FBiH su rekli da ne postoje informacije o broju utapanja u tom entitetu, pojašnjavajući da se statistički obrađuju samo samoubistva koja se izvrše utapanjem. “Najviše, njih čak 25, izgubilo je živote utapanjem u rijekama”, rekli su u Upravi za analitiku, informatiku i komunikacije MUP-a RS.

U posljednjih nekoliko sedmica desilo se još nekoliko utapanja koja nisu obuhvaćena u statistici MUP-a RS. Iako su podaci o broju utapanja alarmantni, a rijeke u BiH poznate po njihovoj brzini, rijetka su mjesta na kojima postoje znakovi opasnosti za kupače.

Zbog svega toga, kako upozoravaju stručnjaci, i najvještiji plivači moraju biti oprezni i paziti na sve opasnosti koje nosi voda. Za razliku od rijeka, koje su izrazito rizične za kupanje, bazeni su uglavnom bezbjedni jer se na njima obično o bezbjednosti brinu spasioci.

Treneri za plivanje kažu da do utapanja dolazi iz višestrukih razloga.

“Faktori za utapanje su, prije svega, nepoznavanje samog područja gdje se dolazi na kupanje, nepoznavanje plivanja kao vještine, dolazak na divlja kupališta, zdravstveno stanje i mnogi drugi”, priča Miloš Vejnović, vođa spasilačkog tima na bazenima “Fortuna” u Banjaluci.

Opasne hladne rijeke: Naglašava da prije ulaska u vodu čak i najbolji plivači treba da utvrde njenu temperaturu. “To se pogotovo odnosi na područje Krajine, gdje su rijeke jako hladne. Takođe, plivači bi trebalo da znaju gdje ulaze, te da se ne kupaju u nepoznatim područjima”, priča Vejnović i dodaje da je oprez posebno neophodan osobama koje su slabi plivači i imaju zdravstvene probleme.

On ističe da i građani koji se nađu na licu mjesta kada se neko utapa treba da pomognu utopljeniku kroz prvu pomoć. Zdravko Petrović, predsjednik Ronilačkog saveza BiH, kaže da bi postavljanje znakova upozorenja o opasnosti na plažama donijelo rezultate. “Na plažama je potrebno postaviti jasne znakove s tim upozorenjima, ali i drugim upozorenjima kao i uputama za prvu pomoć. Kada bi kupači znali kako reagirati u takvim situacijama, mnogo života bi bilo spaseno”, tvrdi Petrović.

Ljekari kažu da kupanje na kupalištima sa velikom dubinom nije preporučljivo prvenstveno lošim plivačima, maloj djeci, te starijim, bolesnim osobama. Postepen ulazak u vodu: “Sigurno je da pacijenti, hronični bolesnici treba da izbjegavaju ekstremne napore u vodi, a to se posebno odnosi, na primjer, na oboljele od epilepsije jer takve osobe najčešće ne mogu predvidjeti napad, te na osobe sa visokim neregulisanim pritiskom, srčanim tegobama”, kaže Renata Hadžić-Hadžibegović, specijalista urgentne medicine u Domu zdravlja Banjaluka.

Kupači se, kažu stručnjaci, u opasnosti na dubinama mogu naći i zbog naočigled bezazlenog razloga – temperature vode. Hadžić-Hadžibegovićeva ističe da je takozvani spazam, odnosno stezanje krvnih sudova, uzrokovan temperaturnom razlikom izazvanom ulaskom u hladnu vodu na visokim temperaturama, moguće izbjeći postepenim ulaskom u vodu i prethodnim prilagođavanjem tijela na nisku temperaturu tako što se kupač prethodno rashladi. Prva pomoć utopljeniku: Naglašava da su opijati takođe opasni za kupače, te da su osobe pod dejstvom, na primjer, alkohola često nekritične, što ih dovodi u opasnost.

“Ne samo da je kupanje na većoj dubini opasno za osobe koje su uzimale alkohol ili opijate, nego je uopšte kupanje u takvom stanju opasno jer takve osobe ne mogu adekvatno da procijene opasnost, često su nekritične, imaju vizije koje im daju pogrešnu predstavu o tome gdje se nalaze i šta rade, te je sigurno da im treba onemogućiti kupanje u takvom stanju”, naglašava Hadžić-Hadžibegovićeva.

Dodaje da način pružanja prve pomoći utopljeniku zavisi od poznavanja principa prve pomoći spasioca. “Ako spasilac zna kako pružiti prvu pomoć, on će prvo utvrditi stanje svijesti, potom provjeriti da li diše i ako ne diše započeti sa vještačkim disanjem, a zatim i provjeriti ima li puls, odnosno srčanu aktivnost. Ako je nema, potrebno je započeti sa vanjskom masažom srca, sve dok ne dođe ekipa Hitne pomoći”, objašnjava Hadžić-Hadžibegovićeva.

Stručnjaci upozoravaju da je prije ulaska u vodu potrebno da razmislimo koliko smo zdravi, te kolika je dubina i temperatura vode. “Samo povećanim oprezom možemo doprinijeti vlastitoj sigurnosti”, naglašavaju stručnjaci. Neprekidno nadzirati djecu Ponekad je, kažu stručnjaci, dovoljno nekoliko sekundi da se dijete utopi, ali isto tako dovoljno je i tek desetak centimetara dubine vode.

Čak su i plastični bazeni za djecu ponekad opasni, ako je malo dijete u njemu ostavljeno samo navode sugovornici Nezavisnih novina .

Stručnjaci ističu da je neophodno stalno nadzirati djecu dok su u vodi.

Analize pokazuju da je najveći broj utapanja posljedica nepromišljenosti i nepažnje kupača. Starijim osobama se prije ulaska u vodu preporučuje posjeta doktoru, koji će procijeniti rizik od tjelesnog napora i odlučiti da li je tim osobama preporučljivo kupanje. Opasno je i skakanje u vodu, tako da nevješte i neiskusne osobe prilikom doskoka nerijetko gube svijest, a moguće su i teške povrede u slučaju da udare u neki predmet.

Zato se preporučuju skokovi sa manjih visina u vodu, gdje se sigurno zna da je dubina odgovarajuća za skok.

Utopljeniku mogu pomoći i neplivači Ako se utopljenik nađe u blizini obale, bilo ko mu, čak i ako ne zna plivati, može pomoći tako što će mu pružiti ruku ili dodati neku stvar, a da se sam pritom uhvati za neki čvrst oslonac.

U takvim slučajevima može se upotrijebiti bilo koji predmet kao što su čvrsta grana, veslo, konopac, dio odjeće ili ručnik.

Ako je predmet koji se pruža utopljeniku prekratak, onda se on, ako je od materijala koji ne tone, baca utopljeniku, kako bi se on uhvatio za njega.

Roditelji oprez …