Ugrožene šume kestena u Krajini

Zbog nekontrolisane sječe, smanjena je površina kestenove šume, a skupljači ne pamte lošiju sezonu.

Unsko-sanski kanton na sjeverozapadu BiH ima oko šest i po hektara kestenove šume. Posljednjih godina, zbog nekontrolisane sječe smanjena je njihova površina. Sezona skupljanja i prodaje kestena je pri kraju, a oni koji su u ovom poslu ne pamte lošiju sezonu.

kesten-zdravlje

Od kada svane pa sve dok se svjetlost probija kroz stabla, grupa ljudi se nalazi u kestenovoj šumi. Suljo i njegovi rođaci ovaj jesenji period posvete isključivo skupljanju plodova kestena. Žive  od poljoprivrede, pa im novac koji zarade od prodaje kestena dobro dođe da kupe ogrjev za zimu. Kažu, može da se zaradi i do 1.000 eura za mjesec i po dana, koliko traje sezona. Suljo objašnjava da mnoge njegove komšije ne rade nigdje i da im je ovo jedini izvor prihoda.

“Čim se proviđava, ljudi su u kestenima… Znači dosta… znam par porodica koje od godine do godine žive samo od kestena. Ove godine bio je dosta slabiji urod, i zbog vremena iz zbog bolesti stabala, manji je prinos, ali je bila dobra cijena.”

Loše vremenske prilike
Cijena otkupa, prošle godine, bila je 0,60 eura po kilogramu, dok je ove godine cijena došla do skoro jednog eura. I otkupljivači su nezadovoljni. Arif Rošić, otkupljivač kestena, kaže da nije ispunio kvotu otkupa koju je imao prošle godine. Samim tim morao je da otkaže izvoz brojnim klijentima.

“Ja kao otkupljivač ne mogu biti zadovoljan. Imamo urod manji i do 90 posto. Za usporedbu, ja sam lani izvezao 40 tona, ove godine jedva 10”, dodaje.

Kao razlog za lošu sezonu skupljači i otkupljivači kestena navode loše vremenske prilike, ali veliki problem stvara i buba “šiškarica”.

„Ljudi koji su svakodnevno u ovim šumama primetili su da su brojna stabla kestena obolela, i zbog toga su plodovi znatno manji. Oni se plaše da bi čitava populacija kestena u ovom kraju mogla da bude ugrožena“, javlja reporterka Al Jazeere Natalija Lučić.

Obraćali su se brojnim društvima za zaštitu bilja, međutim, dobili su odgovor da je za reakciju prvo potreban monitoring. Ovog problema svjesni su i u Ministarstvu poljoprivrede Unsko-sanskog kantona. Dragan Polimac, ministar poljoprivrede USK-a, kažu da u ministarstvu ne mogu mnogo da urade bez saradnje sa višim nivoima vlasti, jer nedostaje i novca i kadrova.

Ilegalna sječa šume
“Mi smo još prošle godine na nivou vlade, ali i interresornih sastanaka, ukazivali na to da bi se država kroz neke svoje resore mogla uključivati i u podsticajnu politiku za preduzeća koja se bave preradom ili imaju intenciju da se bave preradom, a sad su zbog finansijskih ograničenja bazirana samo na izvoz prikupljenog neprerađenog proizvoda. To zasigurno utiče negativno na našu ekonomiju jer se cijena proizvoda u zavisnosti od stepena finalizacije drastično mijenja”, dodaje.

Situaciju sa kestenom dodatno pogoršava i ilegalna sječa šuma, što dodatno uništava ionako načetu populaciju kestena. Ministar smatra da bi se to riješilo povećavanjem broja radnika u kantonalnoj Upravi za šumarstvo, te bi se tako bolje nadzirala situacija na terenu. Međutim, ljudi koji su od jutra do mraka u šumama zabrinuti su da je vremena za reagovanje sve manje. I da sljedeće godine neće imati šta da sakupe.

Al Jazeera