Image default
Arhiva

Turska kahva, kafa, kava….

Latinsko ime joj je Coffea arabica

Jednog davnog dana, oko 800. godine, je legendarni etiopijski kozar Kaldi primjetio da se njegove koze čudno ponašaju. Bile su nekako pune energije, skakale i trčale od jednog do drugog grma sa crvenim bobicama i brstile. I nisu spavale te noći. Kaldi se povjerio lokalnom svešteniku, koji je napravio napitak od bobica posle kojeg je i sam ostao budan cijele noći. Ubrzo se pročulo da postoji biljka koja daje energiju. Otprilike u isto vrijeme afrička plemena su pravila energetske “čokoladice” od kafe i životinjske masti. Ime “kafa”, “kava”, “kahva” potječe od arapskog “qahwah”, što znači “napitak od biljke”.

Ubrzo kafa prelazi područje Crvenog mora i stiže u Arabiju. Odatle kafa potječe, kakvom je mi danas i znamo. Oko 1000. godine prvi put je napravljen napitak od pečenih zrna kafe, a do XIII vijeka muslimani su počeli da je piju . Kasnije, gdje god je išao islam – išla je i kafa: u sjevernu Afriku, istočni Mediteran, Indiju. U XVII vijeku kafa stiže u Evropu, a početkom XVIII i u Južnu Ameriku. Do 1800. godine u Brazilu ovaj napitak postaje svakodnevno uživanje za sve slojeve stanovništva.

Šta ima u kafi?

Najpoznatiji i najvažniji sastojak kafe je kofein. Poslije popijene kafe kofein se apsorbuje, što znači da prelazi u krv. Poluživot kofeina u krvi je oko 4 sata. To znači da se poslije 4 sata njegova količina u krvi smanji na polovinu, pa u slijedećih 4 sata još polovinu preostale količine itd. Poznato je da kofein stimuliše centralni nervni sistem. On povećava budnost, pažnju, raspoloženje. Sve u svemu, koliko god govorili da je štetna, u umjerenim količinama vam neće naškoditi. Bar ne značajno.

Zabluda vezana za kafu je da povišava krvni pritisak. Ovo je samo djelimično tačno. Pritisak će nešto porasti odmah poslije popijene kafe, ali će taj efekat biti kratkotrajan. Poslije toga će vrijednost krvnog pritiska opasti više nego što je prvobitno porasla, tako da se može reći i to da kafa snižava krvni pritisak. Pretjerivanje sa kafom, kao i pretjerivanje u bilo čemu, nije dobro. Najčešći problemi koji se javljaju su nesanica, lupanje srca, uznemirenost i bol u želucu.

Zanimljivosti

Godišnje se popije 135 miliona kubika kafe!
Među tečnostima na svjetskom tržištu kafa zauzima drugo mjesto, odmah iza nafte! Statističari su izračunali da se godišnje ispije 135 miliona kubika kafe, a to je otprilike ravno količini vodene mase koja za pola sata protekne rijekom Misisipi.

Od svojih skromnih početaka kada su kafu ispijali poglavice i vračevi afričkih plemena, ta opojna tečnost je postala proizvod na koji čovječanstvo godišnje potroši nevjerovatnih 12 milijardi američkih dolara.

Do 17. vijeka, arapskom rječju “kawah”, što je značilo “snaga”, nazivala se jedna vrsta vina, a od tada se upotrebljava za kafu.

U Africi raste samoniklo, najviše u Etiopiji, Kamerunu i Angoli. Zanimljivo je da ima oko 70 različitih vrsta grmova kafe – najbolje su dvije vrste: Coffea arabica i Coffea liberica. Najveći izvoznik kahve je Brazil koji zadovoljava trećinu svjetskih potreba, pa je tako prema nekim podacima ova velika južnoamerička država 1997. godine na svjetsko tržište lansirala čak 8 miliona tona kafe u zrnu. Slijede Kolumbija, Indonezija, pa Obala Slonovače.

Degustatori kafe se ponašaju slično degustatorima vina. Oni tokom degustacije kafu ne piju! Mirišu je, srču, a zatim ispljunu! Dobri degustatori tako “na slijepo” mogu da odrede o kojoj vrsti kafe je riječ i gde je proizvedena.

Kod nas, na ovim područjima, uglavnom se pije crna kava, poznata kao „turska kafa”.

Turska kava, kahva , kafa poznata i kao: naša, domaća, kuhana, crna kafa, nezamjenljivi je dio jutra. Od malih nogu, gledajući mame i bake, učimo kako se kuha ta ista kahva, no premda se ona dosta razlikuje od prave  turske kafe, one koja se priprema u arapskim zemljama, ovaj naziv se ipak udomaćio kod nas.

No o bilo kojoj kavi ,kahvi ili ti kafi da je riječ, jedno je važno upamtiti, a to je da morate voljeti tu kafu dok je pravite ili onoga za koga je pravite kako bi ste dobili najbolje rezultate!

Ovdje ćete pronaći oba recepta; za pripremu naše crne i one prave, Turske kafe.

Recept za “našu” tursku kafu

Potrebni sastojci:

  • svježa voda ( 2 šalice)
  • turska kafa (treba biti svježe mljevena ili propisno čuvana) po želji
  • šećera po želji
  • posuda za spremanje kafe (džezva)

Priprema:

Stavite vodu u posudu za kuhanje kafe (džezvu). Zasladite po želji. Kada voda zavri, džezvu uklonite s vatre i dodajte kafu, te je vratite na zagrijanu ploču kako bi se pjena “digla” do samog ruba. Kada se pjena “zatvori”, odnosno kada mljevena kafa potone, a cijela površina vode bude u pjeni, džezva se skloni s vatre, a kafa se promiješa blagim potezom kašičice. Kako bi sva plemenita svojstva kafe došla do punog izražaja, kafa se ostavi na nekoliko minuta da odstoji u posudi, nakon čega se sipa u šolje.

Napomena: prije zakuhavanja kafe voda ne smije vriti, jer se tako gubi važan element – kisik

Recept za pravu tursku kahvu

Ako ikada budete u prilici posjetiti Tursku, jako je vjerojatno kako ćete se u potpunosti iznenaditi i uvidjeti kako ono što mi pijemo u biti nije prava Turska kahva, već naša inačica – barem kada je riječ o pripremi. No ovdje možete pročitati recept za pravu tursku kahvu.

Potrebni sastojci:

  • 2 žlice kahve
  • 2 šalice vode
  • šećera po želji
  • posuda za spremanje kahve (džezva)

Priprema:

Stavite vodu u posudu za kuhanje kahve (džezvu). Zasladite po želji. U hladnu vodu dodajte kahvu, te je stavite na zagrijanu ploču kako bi zakuhala. Kada se počne stvarati pjena, posudu sklonite s šporeta i prvi sloj pjene zahvatite kašikom te stavite u prethodno pripremljene šolje; otprilike po pola kašike pjene u svaku šolju. Zatim džezvu vratite na šporet i pustite da zavri do kraja kako bi pjena “narasla” do same ivice posude. Sada uzmite još po jednu kašiku pjene za svaku šolju, promiješajte kahvu u džezvi te je vratite na šporet da zavri, sklonite s šporeta kada se digne do ruba, pa opet vratite da zavri. Postupak ponovite 3 puta, nakon čega kahvu možete sipati u šolje i poslužiti.

Napomena: prava turska kahva je dosta slabija od naše crne kave u koju se, uglavnom, stavlja više kahve .

1 2
3 4

Recept za tursku kavu

Related posts

Bosna među najpopularnijim destinacijama turistima iz Katara

SAVJETNICI

AFB Kolumna- Atentat

SAVJETNICI

Stanje na cestama

SAVJETNICI

Leave a Comment