Trnavci: Spas BiH je u reformi pravosuđa, policijskih agencija i obrazovanja

Gotovo pa svakodnevno čitamo o gorućim problemima u Bosni i Hercegovini koji su postali nerješiv problem za sve građane ove države. Političari bez ikakvih kriterija dolaze do funkcija i upravljaju državom na način da njima bude dobro ne razmišljajući o budućnosti skoro 4 miliona ljudi. Upravo zbog toga imamo velik odliv mlade rade snage u zemlje Europe. Naš portal kontaktirao je Prof. Dr. Genca Trnavcija, jednog od najistaknutijih univerzitetskih profesora u oblasti Prava u našoj zemlji i zatražio komentar na cjelokupno dešavanje u Bosni i Hercegovini.

KRAJINA.BA: Profesore Trnavci, znamo da ste jedan od najstručnijih i najpoznatijih profesora u vašoj struci u Bosni i Hercegovini, ali s obzirom da je ovo prvi put da radimo intervju sa vama, možete li nam ukratko reći nekoliko riječi o vama?

Prije svega, želim vam se zahvaliti što ste me kontaktirali i tražili moje mišljenje o trenutnoj situaciji u Bosni i Hercegovini.

Moj životni put je tekao tako što sam Osnovnu i Srednju završio u Beogradu nakon čega upisujem Pravni fakultet također u Beogradu, a koji sam završio 1993. godine kao najbolji student generacije sa prosjekom od 9,13.

Dobitnik sam nagrade Fonda Nenad Eftimovski za rad u oblasti pravno-ekonomskih nauka i Pohvale Pravnog fakulteta u Beogradu za odličan uspjeh postignut tokom osnovnog studija.

Na pravnom fakultetu u Beogradu sam stekao akademski naziv magistra pravnih nauka 1996. godine, a doktora pravnih nauka 1999. godine. Moram spomenuti da su i magistarska i doktorska teza ocijenjene od strane meritornih komisija Pravnog fakulteta u Beogradu visokom ocjenom kao značajan doprinos pravnoj nauci. Odbranom doktorske teze postao sam najmlađi doktor pravnih nauka u cijeloj regiji i jedan od najmlađih kandidata koji su stekli navedeno zvanje u historiji Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Od 1993. godine kada sam stekao titulu diplomiranog pravnika do 1999. godine kada sam doktorirao, stekao sam veliko iskustvo radeći u beogradskom pravosuđu (1993-1999). 1995. godine,položio sam pravosudni ispit.

Obavljao sam naučno-istraživačke aktivnosti u Institutu za uporedno pravo u Beogradu, u kojem sam radio u svojstvu naučnog saradnika. Treba spomenuti da sam 2007. godine izabran u zvanje redovnog profesora na predmetu Obligaciono pravo na Pravnom fakultetu u Bihaću. Od tad sam objavio više od 70 udžbenika monografija, članaka, eseja i drugih stručnih radova, od strane poznatih izdavača, u renomiranim domaćim i stranim časopisima.

U augustu 2015. godine (posljednje izmjene i dopune su od augusta 2017. godine) objavljena je knjiga „The Contract Law of Bosnia and Herzegovina“ od strane čuvenog izdavača Kluwer u okviru edicije „The International Ecdyclopedia of Laws“ („Međunarodna enciklopedija prava“). Osim Obligacionim pravom, bavim se nastavnim i naučno-istraživačkim radom u oblasti Poslovnog prava, Prava intelektualnog vlasništva, Prava međunarodne trgovine, Prava međunarodnih plaćanja, Međunarodnog privrednog prava i Međunarodnog javnog prava. Trenutno, radim kao redovni profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Bihaću.

Bio sam i gostujući profesor Pravnom fakultetu Univerziteta u Firenci (2002. i 2006.) i gostujući Fulbrajtov profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta Emory (Atlanta – SAD – 2004.), također i Univerziteta u Baltimoreu (2008), kao i na Univerzitetu Passau (Njemačka – 2014.) Do sada sam učestvovao i izlagao radove na brojnim domaćim i međunarodnim seminarima, savjetovanjima i simpozijima. Godine 2009. imenovan sam za edukatora sudija i tužilaca pri Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine. Od 2010. godine obavljam funkciju ad hoc suca pri Sudu za ljudska prava u Strazburu. Od marta 2016. godine, nalazim se na listi Centra za procjenu kvalitete u visokom obrazovanju Litvanije (Centre for Quality Assessment in Higher Education of Lithuania). Od 2010. godine do danas obnašam funkciju međunarodnog eksperta za akreditaciju institucija visokog obrazovanja od strane Ministarstva prosvjete Crne Gore. Moram naglasiti i da sam od 2008.godine odlukama Ministarstva prosvjete RS, bio predsjednik ili član komisije za licenciranje više visokoškolskih ustanova.

U decembru 2014. godine,imenovan sam za arbitra pri arbitraži Vanjsko-trgovinske komore Bosne i Hercegovine. Dok već od marta 2016. godine predajem na međunarodnom postdiplomskom studiju „the Master of European Integration,” koji se organizira na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu.

U moru problema u kojima se trenutno nalazi Bosna i Hercegovina, ja lično, borim se sa problemima u obrazovnom sistemu koji ne vode u dobrom pravcu i zbog kojih imamo sve manje upisanih studenata na Pravnom fakultetu u Bihaću, ali i ostalim fakultetima u našoj zemlji.

KRAJINA.BA: Profesore Trnavci, reference nam dovoljno govore o vama kao stručnjaku, ali recite nam kakvo je vaše viđenje cjelokupne situacije i možete li na osnovu svog dosadašnjeg iskustva pronaći način da Bosna i Hercegovina izađe iz krize u kojoj se trenutno nalazi skoro 4 miliona ljudi, a sve zahvaljujući lošem pravosuđu, policijskim strukturama ali i obrazovanju u najvećoj mjeri?

Majka svih reformi jeste reforma pravosuđa i reforma tijela za gonjenje (policijskih agencija), iz razloga što ta dva sistema omogućavaju ambijent vladavine prava i zaštitu ljudskih prava. Pravosuđe i tijela za gonjenje moraju biti neovisni, profesionalni i biti podvrgnuti odgovarajućoj kontroli u ustavnopravnom sistemu provjera i kočnica. Bez vladavine prava, nastaje kultura nekažnjavanja i primjena selektivne pravde, koja je nepravda. Bez vladavine prava nema pravne sigurnosti, a bez pravne sigurnosti nema ekonomske sigurnosti, koja je preduvjet za investicije, kako strane, tako i domaće. Bez odgovarajuće investicione klime, nema razvoja, nema prosperiteta i, u konačnici, zemlja je osuđena na depopulaciju, bilo iz razloga što mladi ljudi ne mogu planirati porodicu, zbog čega imamo negativnu stopu prirodnog priraštaja i bijelu kugu, bilo zbog toga što oni koji su najvibrantniji i naj(re)produktivniji odlaze u inostranstvo da drugim zemljama osiguraju prirodni priraštaj i punjenje javnih fondova. Zbog odsustva vladavine prava i uzročno-posljedičnog odsustva ekonomske sigurnosti investicija imamo takozvani dvostruki udarac (termin iz bokserskog žargona): bijelu kugu i ekonomsku emigraciju, zbog koje nastaje demografska kataklizma.

Drugi preduvjet razvoja jeste sveukupna reforma obrazovnog sistema – osnovnog i srednjeg i, posebno, visokog obrazovanja. Visoko obrazovanje treba hitnim reformama zakonodavstva i obrazovne politike uključiti u prostor europskog visokog obrazovanja i to putem: razmjene studenata, nastavnika i saradnika, osnivanjem zajedničkih programa studija (tzv. joint degree programs), izradom i učešćem u međunarodnim projektima finansiranim od strane EU, Vijeća Europe i drugih međunarodnih institucija. Obrazovne vlasti moraju raditi na promijeni svijesti svojih građana i to upornim promoviranjem i jačanjem građanske svijesti i građanskog obrazovanja, kao i promoviranjem vladavine zaslužnih (meritokracije) i društva znanja (vladavina znalaca, a ne neznalica).

KRAJINA.BA: Koja je vaša poruka mladim ljudima koji se trenutno nalaze u Bosni i Hercegovini?

Mladima poručujem da ne ostavljaju Bosnu i Hercegovinu na cjedilu. Prije svih, od njih se očekuje da se bore za svoju zemlju tako što će, na primjer, od obrazovnih vlasti i vlastitih ustanova tražiti da im pruže bolje i kvalitetnije obrazovanje, koje će ih učiniti zapošljivijim. U svako doba mogu poraditi na sebi tako što će učiti strane jezike, prije svega engleski jezik i steći informatičke vještine, bez kojih se ne može u moderno doba uzeti učešće u utakmici na tržištu rada. Isto tako, mladi, prije svih, trebaju odustati od i aktivno se boriti protiv, na žalost, kod nas uvriježenih obrazaca ponašanja, koji se svode na plaćanje i nemoralno polaganje ispita, sticanje akademskih nominala i nemoralno sticanje radnih mjesta.

Nadamo se da će riječi Prof. Dr. Genca Trnavcija doći do naših političara koji ionako odlučuju o svemu gore napisanom, a ovom prilikom poručujemo svim mladim ljudima, kako u Unsko-sanskom kantonu, tako i u Bosni i Hercegovini da se bore za svoja prava i da na sve moguće načine pokušaju doći do što boljeg obrazovanja kako bi na jedan normalan i demokratski način smjenili sve loše političare i napravili reforme koje su prijeko potrebne za svijetlu budućnost naroda u Bosni i Hercegovini.