Trebamo li se brinuti zbog sve češćih pijavica

Uslovi koji omogućavaju da se u regionu pravi tornado ili pijavica, danas su mnogo pogodniji nego prije 50 godina.  Posljedica svega toga su klimatske promjene, objašnjava Vladimir Đurđević, docent na Institutu za meteorologiju Fizičkog fakulteta u Beogradu.

Svjedoci smo da se u Srbiji to upravo i dešava, jer slike iz raznih krajeva zemlje to i dokazuju. Danas je beogradskim naseljem Borča protutnjao tornado, a prije samo nekoliko dana slično nevrijeme opustošilo je poljoprivredno imanje u Moraviću.

Slična situacija dogodila se dva mjeseca ranije u zapadnoj Bačkoj, kada je pijavica nosila krovove sa kuća i vikendica, čupala iz korijena stable, prevrtala prikolice. Đurđević pojašnjava da su razlozi za ove pojave ti što je danas temperatura toplija za jedan stepen, a da vazduh može u sebi da sadrži sedam procenata više vodene pare, koja predstavlja gorivo za sve te procese u atmosferi. Pa tako sada imamo češće i jače pojave grada, grmljavina, pa i stvaranje tornada.

Pojava tornada u Evropi nije intenzivna kao u Americi, ali mogu da se jave. Na primjer, prije će se javiti u Njemačkoj, Poljskoj i Češkoj, nego u Srbiji. Dešavaju se i kod nas, naravno, ali rijetko, jednom do tri puta godišnje. Međutim, uslovi su sada promijenili i možemo očekivati češću njihovu pojavu – najavljuje Đurđević.

To što građani Srbije imaju prilike da vide na ovom podneblju je takozvani ljevkasti oblak ili pijavica u pokušaju. – Kada ovakav oblak dotakne tlo, onda postaje pijavica ili tornado. Ovakav oblak dok ne dodirne tlo ne izaziva štetu, a poslije spuštanja na tlo dolazi do štete koja zavisi od mnogih meteoroloških uslova – objašnjava on.

Đurđević kaže da se, s obzirom na klimatske promjene, očekuje da pojava pijavica u Srbiji, a i štete od njih, bude sve češće. On, međutim, napominje da će to najvjerovatnije biti tornado slabijeg intenziteta, sa oznakama S0 i S1. Kako kaže, u Srbiji se svako ljeto pojavi nekoliko pijavica, najčešće u Vojvodini, jer je za njihovu pojavu potrebno da podloga bude ravna.

Najčešće se javljaju u ljetnjim mjesecima, i to u vidu slonovske surle koja spaja tlo s podnožjem grmljavinskog oblaka. U stanju je da podiže stoku i veće predmete. Njegova jačina iznosi i do 200 kilometara na sat, obično je širine od 20 do 30 metara, a traje desetak minuta – kaže Đurđević.

Što se tiče područja bivše Jugoslavije, pijavice na moru su redovna pojava, a najpoznatiji odnosno najjači tornado bio je u Sloveniji 1986. godine. Slab tornado 2010. godine pogodio je Srbiju ipak pričinivši priličnu štetu u okolini Sombora.   Pijavica je bila i u Beogradu 2005. godine, a valjevsko područje pogodila je 1992. godine.