“TomTato”: Da li ste čuli za ovo povrće – duo krompira i paradajza

Na istoj biljci paradajz i krompir. Skupe sadnice. Samo za hobiste i okućnice.

Potrošačkom društvu se stalno nameću novi trendovi, premda u tome nama puno logike. Pa ni ekonomske. Tako su u septembru 2013. mediji prenijeli vijest o plasmanu novog povrća, na kojem krompir i paradajz rastu u isto vreme na istoj biljci.

Kalemljenje dvije vrste iz iste porodice

Mnogi su pomislili: “Opet neki GMO paradajz!”. Međutim, ne radi se o tome. Ta biljna kombinacija je proizvedena kalemljenjem. Novost je da su kalemljene 2 različite vrste iz iste porodice pomoćnica (Solanaceae) (tj. (Solanum lycopersicum – paradajz na Solanum tuberosum – krompir).

Početak istraživanja

Istraživanje kalemljenja tih srodnika je počelo u Nemačkoj 1977. Tada je biljka uspješno sjedinjena, ali nije proizvela ni plod ni krtolu. Naučnici su 1994. uspjeli da dobiju plodove paradajza lošeg ukusa pa su nastavljenja istraživanja zarad bolje kompatibilnosti.

Rodnost

Sve te biljke imaju plemku – stabljiku različitih kultivara koktel ili čeri paradajza kalemljenu na podlogu – stabljiku izraslu iz okca krtole različitih kultivara krompira. Tehnika kalemljenja je sofisticirana, zbog različitih debljina i nježnih stabljika i mora biti ručna. Biljke se isporučuju kao sadnice u kutijama i presađuju na stalno mjesto u vrt ili u veću posudu (oko 40 l). S te biljke za otprilike 3 mjeseca može se ubrati oko 5 kg zrelih plodića ili 500 komada čeri paradajza. Nakon nekog vremena (kad listovi paradajza počnu venuti kao i kod krompira) može se izvaditi oko 2 kg krompira. Kvalitet i ukus plodova i krtola ista je kao kod razdvojenih biljaka, što je bio glavni problem kod nastajanja brenda.

Za naše uslove u povrtarstvu “TomTato” je skup. Evo malo i matematike: za 1 biljku treba izdvojiti novca kao za 30-tak strukova hibridnog paradajza ili sjemenskog krompira za otprilike 40 m² proizvodne površine. Najmanji prinos 30 biljaka paradajza će biti 80-100 kg ili će se izvaditi 3 vreće krompira. Taj proizvod je prihvatljiv za povrtare hobiste, za zabavu, za uštedu prostora i kao raritet. Teško je povjerovati da bi mogao zaživjeti u proizvodnji zbog velikih proizvodnih troškova, prije svega sadnog materijala koji krajnja cijena ne može pokriti.