Kada pomislimo na vađenje krompira prvo šta nam pada na pamet jeste kako odlučiti koji je pravi termin za vađenje krompira iz zemlje i šta ke najbolje za njegovo skladištenje.
Za portal www.savjetnici.info piše Munib Prošić dipl.ing.agr.
Napominjemo da krompir treba početi vaditi u momentu njegove pune zrelosti a to znači u onom momentu kad je krtola završila svoj fiziloški razvoj.
U tom momentu je došlo do odumiranja nadzemnog dijela biljke. To vidimo kao gubljenje turgora listova i same biljke, biljka postaje tamna i na kraju se potpuno suši, kao posljedica toga dolazi do slabljenja i gubljenja veze između nadzemnog dijela biljke i krtola i samim tim one se lako vade iz zemlje. U tom periodu krtola je dovoljno velika, jake pokožice, koja se ne može tako lako skidati sa krtole, što je veoma bitno za kasnije trapljenje i čuvanje tokom zime.
Termin vađenja zavisi od raspoložive radne snage, područja gdje se proizvodi, vremena sjetve, sorte krompira i dužine vegetacije, klime, vremenskih uvjeta i vremenske prognoze , ali isto zavisi od cijene krompira na tržištu.
Taj rok se kreće od augusta do oktobra, zavisno od navedenih uvjeta.
Prije vađenja krompira obavezno radnicima obećati roštilj (mala šala) ali i provjeriti vremensku prognozu da bi znali kakvo nas vrijeme očekuje, jer nezgodno je kad usred vađenje počnu pljuskovi koji nam zaustave sve poslove.
Pri vađenju ne izlagati krtole previše na vlažno tlo, niti direktno na sunce, jer dolazi do pojave ožegotina na krtolama i do negativnog efekta nagomilavanja solanina, otrovnog akaloida u krompirima.
Prilikom vađenja i selekcije krompira, potrebno je izvršiti ručnu selekciju, te izbaciti oštećene, prepolovljene krtole, koje ne mogu ostati na dužem čuvanju.
Kod nas se radi o manjim zasadima krompira pa se vađenje uglavnom vrši kad se napravi porodična akcija, ručno pomoću običnih ili specijalnih rogulja za vađenje krompira ili običnim plugom koji je posebno efikasan na našem suhom i rastresitom zemljištu. Iza pluga gomolji ostaju na površini zemlje nakon čega se sakupljaju ručno ili specijalnom roguljama .
Ali postoje i veći zasadi krompira gdje se vađenje vrši mehaničkim putem, pomoću specijaliziranih vadilica krompira, tad dolazi do minimalnog zaostatka krompira u zemlji i najmanju moguću mjeru je samnjeno bilo kakvo oštećenje krtola. Ovakvom metodom se vađenje odradi brže i efikasnije.
Oštećeni gomolj se izbaci, on brzo gubi hranjive vrijednosti a na njegovim oštećenim mjestima se razvijaju razni mikroorganizmi koji kasnije dovode do pojave plijesni i truleži. Razvoju plijesni i ubrzanom truljenju gomolja pomaže i nezreo krumpir, vlažnost gomolja te ostaci zemlje u kojoj mogu biti razni uzročnici bolesti.
Zbog toga vodite računa da krumpir za jelo i zmnicu nabavljate od ljudi koji poštuju ove navedene uslove. Kad krompir izvadite ili kupite u vrećama, odložite ga u suhe i izolirane trapove, u kojima neće doći do izmrzavanja krtola pri zimskim minusima.
Temperatura prostorije ili trapa trebala bi da bude optimalno 4 – 5 °C. Vršiti redovono prozračivanje prostorije i trapa. Vlaga optimalno bi bila oko 96 % i na takav način možemo čuvati krompir preko zime.
