Suzbijanje monilije kod koštićavih voćaka

Inače kada mladica procvjeta i desi se da veći ili manji broj cvjetova počinje naglo smeđiti, sušiti se i propadati.

Mnogi ljudi ne znajući za uzrok krivicu svale na hladnoću ili mraz.

Međutim, ako se radi o mrazu, onda se suše svi cvjetovi jedne voćke, a u ovom slučaju se suše samo cvjetovi na pojedinim mladicama.

Broj tako osušenih mladica s cvjetovima može na stablu biti velik, pa čitava voćka ima žalostan izgled jer je sva  zahvaćena. Roda naravno nema.

Najkritičnije je upravo razdoblje cvjetanja kada je kišovito i prohladno vrijeme s velikom količinom vlage. Kada voćka prođe fazu cvjetanja i plodovi malo narastu, nema više mogućnosti prodora gljive u mladicu.

Ako su suhi i povoljni uvjeti u vrijeme cvjetanja, ne dolazi do zaraze i te godine nema sušenja mladica. U slučaju uzastopnog ponavljanja kišovitog vremena više godina u vrijeme cvjetanja, stradaju mladice, javlja se smolotok i voćka polagano slabi i suši se.

To se najčešće događa kod breskve, marelice i višnje, a daleko slabije je izraženo kod trešnje i šljive.

Prvi dio zaštite se odnosi isključivo na preventivne mjere suzbijanja, budući da bolest nije lako suzbiti, posebno ne u kišnim uvjetima i još k tome pogoditi pravu potfenofazu cvjetanja prilikom tretiranja.

Dakle, potrebno je odstraniti sve suhe i polusuhe grančice s koštičavih voćaka.

Čak i deblje grane. Odstraniti i do 20 cm ispod suhog dijela jer gljiva ide dosta duboko u drvo.

Koštičave voćke se mogu rezati u vegetaciji, tako da ne bi to trebalo ostavljati za proljetnu rezidbu, već za ljetnu.

Dalje, obavezno se moraju skinuti i spaliti ili zakopati svi mumificirani plodovi ostali na drvetu. Također ispod voćaka bi bilo dobro počistiti teren od mogućih ostataka voća.

I ono najvažnije, prskanje s organskim fungicidima.