Stop pesticidima koje ugrožavaju zdravlje pčela

Neonikotinoidima crveno svjetlo, države članice EU izglasale zabranu Države članice EU podržale su prijedlog Evropske komisije o zabrani korištenja tri najčešća neonikotinoida za sve poljoprivredne usjeve na otvorenom kako bi zaštitili pčele i ostale oprašivače. Syngenta uzvraća da je riječ o nerazumnoj odluci koja je daleko od stvarnosti poljoprivrede.

Države članice EU-a danas su na Stalnom odboru za biljke, životinje, hranu i stočnu hranu kvalificiranom većinom podržale prijedlog Evropske komisije o zabrani korištenja tri najčešća neonikotinoida (klotianidin, imidakloprid i tiametoksam) za sve poljoprivredne usjeve na otvorenom kako bi zaštitili pčele i ostale oprašivače.

“Godinama svjedočimo smanjenju populacije pčela. Naime, od 1850. godine istrijebljene su 23 vrste pčela i osa koje oprašuju biljke. Pčele i drugi oprašivači imaju veliku ulogu u očuvanju bioraznolikosti i proizvodnji naše hrane pa moraju biti zaštićeni. Zabrana najčešće korištenih neonikotinoida važan je korak za preokretanje pada populacije pčela u Evropi. Prema procjenama koje je objavila Evropska agencija za sigurnost hrane (EFSA), većina pesticida na bazi neonikotinoida predstavlja rizik za divlje pčele i medonosne pčele.

Akcijski plan za borbu protiv smrtnosti pčela
Stoga smo u rezoluciji Evropskog parlamenta u martu pozvali na provedbu sveobuhvatne i dugoročne strategije za zdravlje i repopulaciju pčela. Zatražili smo uspostavu akcijskog plana za borbu protiv smrtnosti pčela i ukidanje odobrenja svih aktivnih supstanci u pesticidima koje ugrožavaju zdravlje pčela”, rekao je zastupnik u Evropskom parlamentu Davor Škrlec.

Eu protiv upotrebe neonikotinoida

Neonikotinoidi su krivi za pomor pcela

Otrov koje zabranjuje eu, mi koristimo

Volley-nenonikotinoid je ubica pcela kome ovo treba

ŠTA MOŽEMO NAUČITI OD PČELA: ONE NE POZNAJU LAŽ I UMIRU ZA DOBROBIT ZAJEDNICE

Kako su objasnili odluku, tijekom provođenja istraživanja vezanih uz razloge smanjivanja populacije pčela, primijećene su anomalije u njihovom ponašanju. Uočena je dezorijentiranost zbog koje pčele nisu mogle pronaći svoju košnicu, prestale su “plesati” u košnici kako bi ostalim pčelama pokazale put prema nalazištu hrane te su se čak prestale brinuti za potomstvo. Zbog toga je došlo do opustošenja košnica, a pčele ličinke su ugibale od gladi. Znanstvenici su zaključili da je vjerojatni razlog za takvo zbunjujuće ponašanje pčela pesticid koje se miješa u sredstvo za zaštitu biljaka i koji je baziran na neonikotinoidu. Sličnog sastava kao i nikotin u cigaretama, djeluje na pčele poput droge koje čak postaju “ovisne” i traže polja koja su tretirana tim pesticidom.

Na odluku Evropske komisije, reagirali su priopćenjem iz Syngente, direktno iz direkcije u švicarskom Baselu. Današnja odluka država članica da podupre prijedlog Komisije za daljnja ograničenja neonikotinoida je, kažu, razočaravajuća, ali ne i neočekivana. Syngenta ne vjeruje da je današnja odluka pravo rješenje za evropske poljoprivrednike ili za okoliš.

Syngenta: Neonikotinoidi predstavljaju minimalnu prijetnju za pčele
“Ono što nam je potrebno danas, više nego ikada prije, je da poljoprivrednici osiguraju opskrbu sigurne i povoljne hrane – istovremeno smanjujući negativne učinke i pojačavajući pozitivne učinke koje poljoprivreda ima na okoliš. Dokazi jasno pokazuju da neonikotinoidi predstavljaju minimalnu prijetnju zdravlju pčela u usporedbi s nedostatkom hrane, bolesti i hladnoće”, naglašavaju.

Komisija se, dodaju, oslanjala na neodobreni regulatorni dokument (The Bee Risk Guidance Document) kako bi predložila daljnju zabranu neonikotinoida, a koja nije razumna i neće odgovoriti na izazove s kojima se suočavamo u osiguravanju sigurne i pouzdane opskrbe hranom uz istovremeno brigu o okolišu. Zapravo, Dokument o usmjeravanju o opasnostima od pčela je konzervativan i daleko od stvarnosti poljoprivrede da bi njegova primjena mogla dovesti do zabrane svih poljoprivrednih kemikalija, uključujući, primjerice, i one koji se koriste u ekološkoj poljoprivredi.

“Stojimo iza naših proizvoda i naše znanosti. Nastavit ćemo pomagati proizvođačima da hranu i staništa za oprašivače vrate natrag u poljoprivredni krajolik kroz razvoj dobre tehnologije i podržanih programima poput Operacije Oprašivač (Operation Pollinator). Operacija Pollinator od 2001. godine pozitivno je utjecala na više od 5 milijuna hektara obradivog zemljišta na globalnoj razini i mi ćemo se nastaviti oslanjati na više od 100.000 košnica u Evropi i širom svijeta da oplođuju naše sjeme”, zaključuje se u priopćenju.

Povezani clanci :

Vosak protiv bakterija

Jarane znas li kako voljeti pcele

3 price 3 pcele 3 svjetonazora

Koje proizvode mogu sam napraviti od pčelinjeg voska u svom domu

Vosak je oštetio namještaj ili tepih? Ne brini se, samo uradio ovo…

Apiterapija, pčele i med kao lijek