Šta kad pobijemo pčele, šta će biti s nama ?

Navodno je Anštejn rekao kad pobijete pčele, imate 4 godine da ručno oprašujete ,izmišljate mašine i tad vam kola kreću niz brdo .

Populacija pčela, leptira i ostalih koji oprašuju opada po velikom % svake godine.

Kad se insan posili i pobije pčele..

Rezultat je poguban,džaba ti onda četkica i ručno oprašivanje .

 

https://www.youtube.com/watch?v=MvXYFXjvdbg&feature=youtu.be

Šta reći na temu robot pčela

Tim povodom su neki mozgovi odlučili našu pčelu zamijeniti robo-pčelom.

Ko drugi do Ameri s Harvarda Mikrobiloški laborotorij je napravio robo-pčelu koja leti, lebdi i pliva kroz vjetar i prašinu .

Najmanji model može lepršati krilima brzinom od 120 puta u sekundi a težak je 84 grama.

Kako su planirali trebao im je biti za oprašivanje ali da ga prvo provjere u vojne svrhe .

Zasad to radi u labosu, pčela-robot funkcionira ali za vanjsku upotrebu kažu čekamćemo bar 5 do 10 godina.

Tako kod nas neće doć za 50 godina .

 

Jedna trećina svjetskih usjeva ovisi o pčelama i oprašivanju.

Posljednjih nekoliko desetljeća pčele su počele odumirati alarmantnom brzinom.

Smanjenje broja pčela s vremenom će dovesti do toga da najdraža prirodna i neprerađena hrana postane slabo dostupna.

Također će dovesti i do povećanih cijena mnogih biljaka, povrća i voća koje svakodnevno jedemo.

Iako je već bilo pokušaja da se zaustavi njihovo odumiranje, pčele i dalje ugibaju.
Uzroci velike smrtnosti pčela

Prije pedesetak godina svijet je izgledao potpuno drugačije.

Pčele su imale obilje cvjetova na kojima su se gostile, a ujedno je bilo manje štetočina i bolesti koje su prijetile njihovom prehrambenom lancu.

Ovih dana priroda je morala ustuknuti pred industrijalizacijom i naše pčele sada sve teže mogu pronaći dobar pelud i nektar.

Poljoprivrednici se sve više koriste herbicidima i insekticidima.

To je dovelo do fenomena nazvanog Poremećaj kolapsa kolonija ili CCD poremećaj.

CCD je stanje kada pčele postanu toliko dezorijentirane i zatrovane da više ne znaju pronaći put u svoju košnicu. Ili kada, nakon povratka u košnicu, uginu od trovanja.

“Potrebna nam je dobra, čista hrana, a isto to treba i oprašivačima. Ako pčele nemaju dovoljno hrane, nećemo je imati niti mi.

Odumiranje pčela šalje jasnu poruku kako one danas ne mogu preživjeti u poljoprivrednim i urbanim uvjetima koje smo stvorili.” izjavila je Marla Spivak, entomolog i profesorica na sveučilištu u Minnesoti.
Namirnice kojih neće biti bez pčela

Iako pčele nisu potrebne za oprašivanje baš svih biljaka jer neke imaju mogućnost samo-oprašivanja ili se oslanjaju na vjetar, mnoge od vama najdražih namirnica u rizičnoj su grupi i mogle bi nestati s kuhinjskih stolova.

Namirnice koje bi mogle nestati:

jabuka
mango
kiwi
breskva
bobičasto voće
sve vrste luka
kruška
lucerna
indijski oraščić
avokado
marakuja
grah
povrće iz roda Cruciferae (cvjetača, kupus, brokula…)
kakaovac i kava
biljke iz roda Gossypium (pamuk)
limun i limeta
mrkva
krastavac
dinja
lubenica
kokos
šećerna repa
repica
paprika, crvena paprika, zelena paprika, ljute papričice
papaja
patlidžan
vanilija
paradajz
grožđe
mnoge sjemenke i orašasti plodovi

Znatno smanjenje populacije pčela ili njeno potpuno izumiranje dovelo bi do velikog ili potpunog nestanka navedenih namirnica.

Ako želite da vaše tijelo i u budućnosti bude zdravo, a kuhinja zanimljiva i šarena, hitno treba nešto poduzeti, prije nego bude prekasno.

Što možete učiniti?

• Zasadite u svom vrtu, dvorištu ili na javnoj površini biljke koje privlače pčele

• Ograničite upotrebu pesticida i koristite organske alternative

• Kupujte lokalne, organski uzgojene namirnice i med, te tako podržite poljoprivrednike i pčelare u svom kraju

• Donirajte ili pomozite raznim neprofitnim organizacijama koje rade na tome da zaštite, povećaju i ojačaju populaciju pčela