Na području BiH malo je farmera koji se bave uzgojem stočnog graška za ishranu životinja, razlog se možda krije u nepoznavanju te kulture, načina uzgoja istog i njegovog kvaliteta u ishrani domaćih životinja.
Za portal www.pravisavjeti.info, piše Munib Prošić dipl. ing. agr.
Stočni grašak je veoma jednostavan za uzgoj, sijati ga možemo u proljeće ali i u jesen.
Već u ovom mjesecu možemo razmišljati o nabavci kvalitetnog sjemenskog ozimog graška u poljoprivrednim apotekama, a sa sjetvom početi, zavisno od vremenskih prilika od 15.09.2016. do 10.10.2016.
Ozimi stočni grašak predstavlja visoko vrijednu komponentu u ishrani svih vrsta i kategorija domaćih životinja, jer posjeduje kvalitetan hemijski sastav suhe materije krme, odnosno visok sadržaj sirovih proteina, kalcijuma i stimulirajućih materija, dok je udio sirove celuloze vrlo sličan lucerki, koju zovu kraljicom krmnih kultura.
Razlike u kvalitetu sjenaže lucerke i krmnog graška su minamalne, što je od velikog značaja za ujednačenost obroka i izbjegavanje stresa kod domaćih životinja.
Ozimi grašak je dobar predusjev za sve ratarske biljke, osim za ostale jednogodišnje i višegodišnje mahunarke.
Zahvaljujući simbiozi s korjenskim kvržičnim bakterijama, sposobnim da neposredno usvajaju atmosferski azot, koji je sastavni dio svih đubriva, ozimi grašak za sobom ostavljaju značajne količine azota u zemljištu za naredni usjev oko 10 kgN po dunumu.
Posle kosidbe ozimog graška zemljište ostaje napunjeno azotom i u odličnom strukturnom stanju i s dovoljno vremena za obavljanje osnovne obrade i predsjetvene pripreme za naredni usjev.
Nakon ozimog graška dobro je sijati:
-krmni sirk,
-sudansku travu,
-kukuruze.
Postavlja se logično pitanje, koliko kilograma sjemena da stavimo na dunum?
Odgovor na ovo pitanje je različit, zavisno od namjene posijanog graška, da li ćemo ga koristiti za proizvodnju sjemena ili za proizvodnju zelene mase za ishranu životinja i zavisno od želejnog sklopa, kvalitete zemljišta, vremenskih prilika ali i rokova sjetve.
Ako sijemo grašak za proizvodnju sjemena, sjetvena norma je 5-8 kg po dunumu, ali ako se radi o sjetvi za zelenu masu onda povećavamo količinu na 15-20 kg po dunumu.
S čim da konbiniramo grašak?
Grašak ima mekanu i visoku stabljiku kojoj treba oslonac da ne dođe do polijeganja. Zbog toga vršimo kombiniranje s nekom drugom biljkom, koja dospjeva od prilike u istom periodu kao grašak.
Kombinacije su moguće sa:
– uljena repica,
-ozim raž,
-tritikale,
-pšenica,
-zob…
Ukoliko želite proizvoditi zrno, onda koristite sorte bijelog cvijeta jer njihovo zrno ne sadrži puno tanina (slatki grašak)
Kako pripremiti zemljište?
Najbolji rezultati u gajenju ozimog krmnog graška za krmu postižu se na plodnim i dubokim zemljištima, iako dobro uspjeva i na zemljištima nižih proizvodnih svojstava.
Za razliku od lucerke, dobro podnose kisela zemljišta koja su većinom kod nas i mogu dati zadovoljavajuće prinose i na parcelama sa pH 4,7.
Osnovnu obradu zemljišta za ozimi stočni grašak treba obaviti na isti način kao i za ozima strna žita, na dubinu od 20 do 25 cm.
Predsjetvenom pripremom zemljište se dodatno usitni, pri čemu se mora obezbjediti vrlo dobra poravnatost zemljišta.
Na taj način stvaraju se uslovi za kvalitetnu sjetvu koja će obezbediti blagovremeno i ujednačeno nicanje biljaka.
Dobrim ravnanjem površine zemljišta stvaraju se uslovi za lakšu i kvalitetnije izvedenu kosidbu.
Veliki uticaj na ostvarenje genetičkog potencijala ozimog stočnog graška ima blagovremena primena mineralnih đubriva u odgovarajućoj količini oko 5 kg na dunum azota i po 10 kg na dunum fosfora i kalijuma.
Kakve prinose da očekujemo?
Prinos zavisi od mnogih činilaca, na prvom mjestu od sorte, primenjenog nivoa agrotehnike, klimatskih uslova (temperature, zemljišne i vazdušne vlage u toku vegetacije) i dr.
Smatra se da je prinos dobar ako se po jednom dunumu dobije 250 do 350 kg sjemena. Svaki prinos od 180kg po dunumu smatra se rentabilnim.
Ova količina se u određenim optimalnim uslovima (prinosna sorta, optimalna gustina biljaka, dobri klimatski uslovi, dovoljno hraniva i optimalna nega useva) može premašiti te dostiže čak 400 kg po dunumu.
Kad početi sa žetvom stočnog graška?
Sa žetvom stočnog graška počinjemo zavisno od vremenskih prilika čim je većina mahuna sazrijela, ali ne previše da nebi došlo do pucanja i gubitka zrna. Posle fiziološke zrelosti, kada je sadržaj vlage u sjemenu od 15% do maksimum 18% i ako postoje uslovi za dosušivanje sjemena.
Od momenta utvrđivanja početka žetve (procenat vlage u sjemenu), zavisi kvalitet sjemena. Kontrolu vlage prije žetve treba često vršiti, kako bi se utvrdio momenat žetve, pažljivim uzimanjem uzoraka sjemena iz svih mahuna sa biljke.
Uzorak se uzima po dijagonali čitave parcele, kako bi bio reprezentativan. Za vreme sunčanih dana, uz visoke temperature i vjetar, vlaga u sjemenu naglo pada. Za jedan dan procenat vlage u sjemenu može se spusti za 3-4%.
Za jednofazno kombajniranje sjemenskog graška koristi se žitni kombajn koji prije žetve treba podesiti. Broj okretanja bubnja treba smanjiti na 450-500 u minuti kako ne bi došlo do oštećenja sjemenjače i gubljenja klijavosti.
U godinama sa nepovoljnim klimatskim uslovima za rast i razvoj biljaka, kada usjev ostane nizak (ispod 25 cm) ili je parcela zakorovljena, neophodna je dvofazna žetva.
Ona se sprovodi rotacionim sakupljačem-prevrtačem “Sunce” u ranim jutarnjim satima (u 3-4 ujutru), dok je mahuna još vlažna od rose, kako bi bilo što manje osipanje sjemena iz mahuna.
Bitno je da počupani grašak u otkosima ne pokisne, jer onda sjeme gubi klijavost.
Druga faza žetve može ići direktno kombajnom, ako vitlo to omogućava, ili da se ručno vilama ubacuje u kombajn.
Za portal www.pravisavjeti.info, piše Munib Prošić dipl. ing. agr.
