Šekib Avdagić na čelu Istanbulske trgovinske komore

Šekib Avdagić izglasan je za novog predsjednika Istanbulske trgovinske komore.

Rođeni Zeničanin na ovu poziciju došao je nakon dugogodišnjeg rada na različitim funkcijama u ovoj komori.

Avdagić je i dio upravnih odbora, član i savjetnik mnogih utjecajnih institucija, firmi, poslovnih asocijacija, univerziteta, kako u Turskoj, tako i izvan nje.

Istanbulska trgovinska komora osnovana je za vrijeme Osmanskog carstva godine 1880, a danas, sa svojih 400.000 članova i tradicijom od 138 godina, predstavlja važnu ekonomsku instituciju u Turskoj i inostranstvu.

 

-sekib-avdagic poslovnidnevnik.ba

U opuštenom razgovoru sa urednicom Sanelom Prašović Gadžo na samom početku ovog posebnog izdanja emisije iz Istanbula Šekib Avdagić govorio je o svom životu i radu u Istanbulu:

„Idućeg mjeseca biće tačno 50 godina od kada smo došli u Istanbul. 1966. godine smo došli, nije bio baš lagan život, rodili se u Bosni, pa bili malo u Njemačkoj, onda došli u Tursku sa dva kofera i jednim automobilom i počeli iznova.

Sve Bosance koji su otišli iz Bosne Turska je prihvatila, nismo imali problema. Što se tiče posla, morali smo svi biti vrijedni i fino nam je bilo.

Istanbul je jedan velegrad, ovdje se križu kulture, možete naći Osmanlijsku imperiju ili moderni Zapad, azijsku kulturu ili evropsku kulturu. Meni je lijepa turska klasična muzika. Prošlog mandata sam bio potpredsjednik Trgovačke komore, sada sam predsjednik skupštine Trgovačke komore, član sam Upravnog odbora dva Univerziteta, predsjednik sam Udruženja industrijalaca, tako da što se tiče socijalnog  života i biznisa nema nikakvih negativnih stvari što smo u Turskoj.“

Šekib Avdagić,  predsjednik Skupštine Trgovinske komore Istanbula objasnio je kako funkcionira Trgovinska komora:
„U Turskoj  sve firme moraju oficijalno biti registrovane. Istanbulska trgovačka komora ima oko 396 000 članova i te firme proizvode 44% poreza Turske, više od 50% importa i malo manje od 50% eksporta Turske.

Sve firme i ako im je centar u Istanbulu i aktivitet u Istanbulu su članovi Trgovinske komore i oni plaćaju članarinu.
Godišnji budžet nam je oko 80 miliona eura. Sve državne firme kojima trebaju neke informacije, mi smo oficijalno zaduženi da njima dajemo te informacije.

Imamo jedan dobar sistem, čitava Turska prati naš sistem kako mi funkiconišemo i kako radimo.

Ovo je najveća i najvažnija Trgovačka komora. Skupština je interesantna struktura, tu imamo predstavnike od 80 različitih sektora. Iz svog sektora imamo sanduk, idem na izbore i imamo 5000 firmi koje su u mom sektoru, oni glasaju za svoj sanduk i ko izađe iz tog sanduka dolazi kao predstavnik iz te branše. Iz 80 različitih sektora dolaze predstavnici i oni formiraju ovdje skupštinu, bira se upravni odbor i on funkcioniše, mi odobrimo budžet i onda oni koriste taj budžet u ime Trgovačke komore.“

Na pitanje urednice Sanele Prašović Gadžo koliko mu znači pozicija u Trgovinskoj komori Istanbula, Šekib Avdagić je kazao:
„Važno je za mene da sam došao na ovakvu poziciju, ali htio bih spomenuti da sam ja bio dugo godina osnivač potpredsjednik jedne biznis asocijacije i poveli smo novi pokret, počeli smo da pravimo reforme na organizaciji u Trgovačkoj komori, dosta smo doprinijeli napravivši novih poteza. Izgradili smo Unverzitet i dosta škola, posebno škole za invalide, želeći time da damo socijalnu podršku građanima, jer mi koristimo budžet koji nam plaćaju trgovci koji žive u Istanbulu.“

Kako unaprijediti privrednu saradnju između BiH i Turske, bila je također jedna od tema emisije Interview20:
„Najbolje bi bilo odgovoriti sa jednim potpitanjem, ako posljednjih nekoliko godina Turski investitori van Turske investiraju godišnje od 5 do 5,5 milijardi dolara, zašto Bosna bar 5 do 10% od tih investicija nije u stanju da nagovori naše biznismene da dođu i investiraju u Bosnu. Daću vam konkretan primjer. Natron-Hayat  fabrika, to je jedna velika Turska kompanija koja je investirala malo manje od 100 miliona eura u Bosni. Krajem 2014. su iznijeli novi plan za investiciju u 6 različitih država u količini milijardu i pol dolara, zašto ako jedna firma koja je momentalno realizirala investicije skoro 100 miliona eura u Bosni i ima oko 800 zaposlenih, regularno plaća plate i porez, zašto, ako su došli do odluke da investiraju van Turske milijardu i pol dolara, u toj slici nema Bosne i Hercegovine, ja bih htio to da pitam naše prijatelje iz BiH. Mi trošimo mnogo energije da kažemo da to nije više tako loša situacija , da se to mijenja, da ide na bolje, ali ko god želi da investira u BiH on pokuca na vrata tih firmi koje su već tamo. Za Bosnu treba više fabrika pa da školovani mladi svijet ostane u Bosni.“

O tome kakav ambijent država mora napraviti da bi investitori došli u tu državu:
„U BiH imate jako komplikovan sistem, to je kao ludačka košulja, imate državu, imate entitete, kantone, opštine i preduzeća. Toliko ima barijera, država sa državom napravi neki sporazum, u Federaciji se nešto mijenja, u Kantonu druga situacija, teško je sve to razumjeti za stranog investitora. Potom opštine nekada mogu imati nelogične zahtijeve. Ne bi tu trebalo ići daleko, evo primjer, neka otiđu u Mađarsku, Češku, Slovačku, vide šta te države rade da privlače sada investitore. Glavni grad Češke je sada jedan od najvećih hadquartera. Funkcioneri u Bosni ne treba da idu negdje daleko, neka pogledaju u regiji te države šta oni rade da prihvataju investitore, neka pokucaju na vrata Natron-Hayata i pitaju zašto u vašem novom planu niste upisali i Bosnu. Ne znam da li je iko iz Bosne pokucao na vrata ‘Turskih airlines’ i pitao zašto su se vratili nazad u Istanbul.“

Jedan dio emisije Interview20 realizovan je u tvornici trkaćih automobile, gdje je Šekib Mujanović govorio o proizvodima koje rade za autoindustriju:
„To su prozvodi od armirane plastike većinom sa staklenom vunom ili sada nova tehnologija carbon fiber, proizvodimo većinom vanjske karoserije za autobuse, kamione, automobile, traktore, nešto i za tramvaje, to je glavni dio našeg posla. Pored toga, proizvodimo automobile za trke, od Kanade do Australije bude 35 trka u dva različita svjetska prvenstva, trenutno preko 40 aktivnih autmobila imamo na trkama. U našoj klasi gdje se trkaju naši automobili pravo za međunarodnu organizaciju je pod kontrolom naše firme, imamo jednog Švedskog partnera, dakle mi smo i proizvođač i organizator tih trka.“

Na upit urednice koliko je teško u Turskoj danas voditi jedan uspješan biznis, Šekib Avdagić je kazao:
„Ako imate talenat i ideju u Turskoj imate priliku da formirate firmu. Pogotovo što se tiče automoto industrije Turska je u jako dobroj poziciji, to je 6. najjača država u Evropi. Ovaj automobil je specifičan projekat, nije samo za Tursku, to je na svjetskom rangu interesantan projekat. Ovaj automobil je naš nezavisan model, naš dizajn, tako da nismo vezani sa jednom firmom, to je najveća razlika od klasičnih drugih firmi koje su u ovom svijetu popularni.“

Na samom kraju emisije Šekib Avdagić iskreno je govorio o tome koliko mu znači ovaj dio biznisa:
„To je otprilike trećina našeg biznisa. Interesanstno je, mi vam više pričamo o atraktivnoj strani, ali ima tu i proizvodnja, projekti, inženjering, testovi, certifikacije. Sve tehničke detalje, specifikacije i na kraju automobil mora biti toliko dobar da nema sumnje da će biti neki tehnički problem tokom organizacije. Ovo nam je već četvra godina i uspješni smo. Od 10 do 12 dana traje da se završi jedan automobil. Volio bih da i Sarajevo dođe na listu za trke, ali ne nakoj pisti, nego trku u gradu, kako bi gledaoci vidjeli i grad. Bili bi zadovoljni da jednu trku možemo organizovati u Sarajevu.“

Kompletnu emisiju mozete ovdje pogledati:

TIM System Media House