Savjeti za sadnju i uzgoj hortenzija

Hortenzija (lat. Hydrangea) je popularna ukrasna biljka koja se uzgaja zbog krupnog cvijeta. Znanstveni naziv ove biljke potječe od grčke riječi hydra – voda, pa se prema tome može zaključiti da hortenzija ima velike zahtjeve kad je u pitanju zalijevanje. Postoji oko 75 vrsta hortenzija, a najpoznatije su obične hortenzije iz rodova Schizophragma i Hydrangeaceae i hortenzije penjačice Schizophragma hydrangeoides i Hydrangea petiolaris.

Prirodna staništa hortenzija su istočna Azija, Himalaja i vlažna šumska područja Sjeverne i Južne Amerike.

Hortenzija može narasti od 70 do 150 cm. Na stabljici se nalaze veliki cvjetovi i veliki nazubljeni listovi. Cvjetne glavice mogu biti različitih oblika i boja. Cvjetovi mogu biti plavi, rozi, bijeli, ljubičasti i crveni, a cvjetne glavice pločastog, okruglog ili kupolastog oblika. Cvjetna glavica sastoji se od neuglednih fertilnih cvjetova koji se nalaze u sredini i većih sterilnih cvjetova koji se sastoje od četiri latice.

Hortenzije se prema vrsti cvata dijele na one bujnog cvata nalik na pompone i one s okruglim, plosnatim cvatovima koji imaju polodne cvjetove u sredini, okružene neplodnim cvjetovima.

U našim vrtovima najčešće se može pronaći Hydrangea macrophylla. Riječ je o grmu porijeklom iz Japana koji može narasti do 1,5 m. Iako manje poznate, zastupljene su i metličasta i drvolika hortenzija koje imaju bijele cvjetove. Također se uzgaja i hrastolisna hortenzija koja isto ima bijele cvjetove, ali i dekorativno lišće koje je nalik lišću hrasta i u jesen poprima narančaste i crvene nijanse.

Uvjeti sadnje: 
Visina biljke: od 70 do 15 cm
Vrijeme cvatnje: kasno proljeće i rano ljeto
Boja cvjetova: plavi, ružičasti, bijeli, ljubičasti, crveni

Sadnja hortenzija

Hortenzija se može saditi u kombinaciji s drugim grmljem ili kao živica. Zbog svojih velikih tamnozelenih listova može biti lijepa pozadina na cvjetnim gredicama čak i kad ne cvjeta. Preferira polusjenovita mjesta jer prejako sunce dovodi do toga da se lišće i cvjetne lopte objese pa se zato sadnja hortenzija vrši na mjestima koja su prijepodne osunčana, a poslijepodne su u sjeni.

Sadnja hortenzija može obavljati i u proljeće, ali ipak je najbolje vrijeme za to 10. mjesec. Hortenzija se sadi u rahla humusna tla koja su blago kisela i ravnomjerno vlažna. Iako ove biljke mogu podnijeti hladnije zime, ipak ih je bolje posaditi na zaklonjena mjesta kako bi cvjetni pupovi bili sigurni od kasnog mraza.

Sadnja se obavlja u rupu koja je barem duplo veća od korjenove bale, a zemlju treba dobro usitniti, dodati joj humus i promiješati. Biljku nakon sadnje treba obilno zaliti.

Uzgoj hortenzija

Hortenzija traži dosta vode pa je za uspješan uzgoj jako važno redovito zalijevanje. Zalijevanje je jako važno osobito tijekom prve godine, od proljeća do jeseni, dok se biljke ne zakorijene. Osim redovitog zalijevanja, važno je i orezivanje te prihrana. Prihrana se obavlja u proljeće, a koriste se gnojiva koja su bogata dušikom i koja će biljke potaknuti na rast.

Orezivanje hortenzija najbolje je obaviti tijekom proljeća, a stare grane se pritom skraćuju na otprilike 50 cm od tla. Orezivanje može utjecati na cvatnju pa ne treba pretjerivati s njim. Rez se pravi neposredno nad mjestom gdje se nalaze pupovi, tako da se biljka može dalje širiti na tim mjestima. Kako bi hortenzije nesmetano rasle, potrebno je redovito čistiti suhe dijelove biljke.

Hortenziju u proljeće ili početkom 9. mjeseca možete razmnožiti sadnicama. Čistim i oštrim škarama odrežite vrh hortenzije, rez treba biti što ravniji i bez oštećenja. Reznica bi trebala biti duga oko 15 cm, a potrebno je vršni list skratiti na pola ili za 2/3, dok se ostali listovi potpuno uklanjaju.

Pripremljena reznica sadi se u supstrat koji je pripremljen od pijeska i vrtne zemlje. Donji pupoljci moraju biti u zemlji kako bi se mogao formirati novi korijen pa dubina sadnje iznosi od 2 do 3 cm. Posađenu reznicu treba poprskati s vodom, a zatim se posuda prekrije plastičnom vrećicom ili bocom kako bi se sačuvala optimalna vlaga i stvorila mikroklima koja pogoduje ukorjenjivanju.

Potrebno je redovito provjeravati vlažnost supstrata, ali treba biti oprezan s vlaženjem jer može doći do truljenja korijena. Reznice bi na donjem dijelu trebale razviti novo korijenje nakon mjesec dana pa ih tada treba presaditi u posebne posude. Najbolje će rasti na sjenovitom mjestu.

Mlade hortenzije treba redovito zalijevati i paziti da ne promrznu preko zime, a u proljeće se sade na stalno mjesto. Prije sadnje mladu biljku treba skratiti za 2/3 jer će se tako bolje ukorijeniti i potaknut će se grananje.

Na boju kojom će cvjetati hortenzija može se utjecati na sljedeći način. Za postizanje plavih cvjetova, tlo u kojem je posađena hortenzija treba biti što kiselije, a ako je tlo manje kiselo ili neutralno, cvjetovi će biti ružičasti. Plavi cvat je moguće postići i ako se hortenzija svakih 7-14 dana zalijeva otopinom aluminijeva sulfata.

Promjena pigmenta ovisi o česticama aluminija koje se nalaze u hortenzijama, a kako bi se usvajanje aluminija dodatno olakšalo, hortenzije možete zalijevati vodom u kojoj je otopljen amonijak. U jednu litru vode stavlja se 3-5 grama amonijaka.

Ako plavu hortenziju poželite vratiti u ružičastu boju, samo se trebate pobrinuti da tlo bude neutralne pH reakcije. Treba naglasiti da bijela hortenzija uvijek ostaje iste boje, bez obzira na tlo u kojem je posađena.

Bolesti i štetnici

Kod uzgoja hortenzija mogu se javiti bolesti poput pepelnice i truleža korijena. Pepelnica uzrokuje pojavu malih, bijelih ili ljubičastih pjega na lišću koje kasnije krene opadati. Zaražene grane i lišće biljaka treba odstraniti i uništiti.

Od štetnika, hortenziju može napasti crveni pauk.

Zanimljivosti o hortenzijama

Većina hortenzija sadrži velike količine cijanida pa su otrovne, a neke vrste se koriste za izradu opojnih sredstava. Nakon trovanja hortenzijom ubrzo se javljaju mučnina, pojačano znojenje, osip i svrbež kože.

U SAD-u se svake godine 1. siječnja slavi Dan hortenzija.

Hortenzija se jako često koristi kao rezano cvijeće i dio je cvjetnih buketa pojedinačno ili u kombinaciji s drugim cvijećem. Bijele hortenzije se često mogu vidjeti u vjenčanim buketima.

Hortenzije simboliziraju pomirenje bračnih parova ili ljubavnika. Plave predstavljaju ispriku, ružičaste iskrenu emociju, ljubičaste želju da se osoba kojoj se poklanjaju duboko razumije, a bijele su simbol hvalisanja.