Savjet agronoma za bolji prinos kukuruza

Semberski ratari ovog proljeća zasijali su oko 32.000 hektara, od čega najviše kukuruzom – oko 25.000 hektara.

Radivoje Jakšić iz semberskog sela Stupanj obrađuje više do 100 dunuma zemlje, a pod kukuruzom ima 50 dunuma. Ove godine kukuruz je zasijao 25. aprila, a do sada je od tretmana uradio zaštitu protiv korova. Čim vrijeme dozvoli planira da uradi i međuredno kultiviranje kako bi spriječio da pokorica nakon kiša oteža razvoj usjeva. Isto tako, i zadržavanje vode na površini zemljišta može prouzrokovati usporen rast ili potpuno propadanje biljaka.

Od tretmana sam uradio zaštitu protiv korova, u dva navrata. Prvo dubinsko odmah poslije sjetve, prije nicanja korova, a drugo površinsko u kojem sam primjenjivao talisman i plamen, kada je kukuruz bio u porastu između četiri i pet listova. Ostalo je da uradim još međuredno kultiviranje, planirao sam to ove sedmice, ali vrijeme ne dozvoljava. Međurednim kultiviranjem planiram da unosim i mineralna đubriva, oko 500 kg po hektaru krečnog amonijum nitrata. Nadamo se da će naredni dani biti bolji i povoljniji da se uradi ta agrotehnička mjera, kaže Jakšić.

Korektivni tretman

Većina poljoprivrednih proizvođača obavila je sve neophodne mjere zaštite za suzbijanje širokolisnih i uskolisnih korova, uključujući i tzv. korektivni tretman. Stručnjaci savjetuju ratarima da to što prije urade kako kukuruz ne bi prerastao.

Ovo je vrijeme da ratari obave izuzetno važnu agrotehničku mjeru, a to je međuredna kultivacija. Međutim, zbog konstantnih padavina proteklih dana treba sačekati da se zemljište presuši i tada ući s mehanizacijom, savjetuje agronom Đorđe Glišić iz Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi.

Savjet agronoma za bolji prinos kukuruza

Međurednom kultivacijom usjeva rastresa se površinski oranični sloj zemljišta usljed čega se povećava eracija zemljišta, odnosno provjetravanje zemljišta sa jedne strane, a s druge strane sprečava evaporacija odnosno odavanje vlage iz zemljišta, koja će svakako dobro doći biljkama u kasnijim fazama zrenja, naročito ako nastupe sušni uslovi. Međuredna kultivacija se obavlja sve do posljednjeg momenta ulaska u parcelu. Sve dok se fizički može ući u parcelu nije kasno, kaže Glišić.

Greške

Ono što je bitno istaći je, kaže Glišić, da ova agrotehnička mjera pomaže u rješavanju problema s rizomskim korovima koji nisu zbog svog porasta mogli da se unište hemijskim preparatima.

Tu proizvođači često naprave grešku. Često se dešava u praksi da proizvođači primjene neki hemijski preparat za suzbijanje korova, a ne sačekaju dovoljno da aktivna materija preparata prodre u korov i da ispolji svoj potpuni efekat, nego izvrše kultivaciju i presjeku korove što nije dobro, jer ćemo kasnije imati ponovni razvoj korova, naglašava ovaj stručnjak.

Međuredna obrada je ujedno i prilika da se unese određena količina azotnih đubriva u zemljište. Najčešće se primjenjuju krečni amonijum nitrat ili urea, što zavisi od vremena primjene i od tipa zemljišta, odnosno PH reakciije zemljišta.

Preporuka za ratare

Preporuka ratarima je da obavezno urade međurednu kultivaciju, čime se stvaraju optimalni uslovi za rast i razvoj kukuruza kako bi se obezbijedili visoki prinosi i kvalitetan rod.

Ovaj tretman se može raditi sve dok se traktorom može ući u njivu, a da se ne ošteti usjev.