Samo jednim darivanjem krvi možete spasiti tri života

Procenat doniranja krvi u Federaciji BiH (2,34 posto) još uvijek je manji od preporučenog (tri posto). Susjedne zemlje Hrvatska i Srbija imaju znatno viši procenat darivalaca krvi, dok neke skandinavske zemlje imaju i više od šest posto darivalaca.U Hrvatskoj je prosjek 38 davalaca na 1.000 stanovnika, dok je u Srbiji ta brojka 34. 

“Vrijeme korištenja godišnjih odmora i povećan broj udesa zbog intenziviranja saobraćaja na cestama predstavlja problem za sve transfuzije u svijetu, pa tako i za Zavod. Iako su rezerve krvi u ovom trenutku zadovoljavajuće, moramo napomenuti da krv ima svoj vijek trajanja (eritrociti do 35 dana, a trombociti svega 5 dana) i da iz dana u dan rezerve moramo obnavljati”, kazala je specijalista transfuziolog dr. Alma Ljuca.

Osam hiljada redovnih darivalaca

U 2018. godini ukupan broj animiranih darivalaca u Zavodu za transfuzijsku medicinu iznosio je 19.154, a krv je zbog zdravstvenih razloga uspjelo darivati 15.400. Broj darivalaca u Federaciji u 2018. godini iznosio je 58.254.

“Kao nacija nismo baš najzdraviji. Dosta mladih ljudi prijavljuje povišen krvni pritisak, a ne izostaju ni druga oboljenja modernog doba (dijabetes itd.) Često se susrećemo sa darivaocima kojima darivanje krvi zaista godi, u tu grupu najčešće spadaju osobe ženskog pola u menopauzi, kao i darivatelji sa regulisanom hipertenzijom koja dozvoljava darivanje krvi”, kazala je.

Zavod za transfuzilogiju ima oko osam hiljada redovnih darivalaca krvi, tj. onih koji krv daruju dva do tri puta godišnje. 

“Kada se kaže da jedna doza krvi spašava tri života, to je zaista istina. Naime, iz jedne doze pune krvi prikupljene od dobrovoljnog darivalaca pripremaju se tri komponente: eritrociti, trombociti i plazma. To je tzv. komponentna terapija koja predstavlja savremenu transfuzijsku terapiju gdje se pacijent liječi onom komponentnom koja mu nedostaje”, rekla je. 

Doktorica Ljuca navodi kako krv može darovati svaka zdrava, punoljetna osoba do 65 godina starosti, ukoliko se dobro osjeća, bez akutnih i hroničnih bolesti, i kod koje se ljekarskim pregledom utvrdi da ispunjava kriterije za darivanje krvi.

“Muškarci krv mogu darivati svaka tri mjeseca (odnosno četiri puta godišnje), a žene svaka četiri mjeseca (tri puta godišnje), ukoliko se ljekarskim pregledom utvrdi da darivanje krvi neće ugroziti davaoca, niti onoga kome se krv kao lijek primjeni. Organizam unutar 24 sata nadoknadi tekući dio krvi (plazmu i njene sastojke), eritrociti se nadoknade unutar četiri do šest sedmica, a gubitak željeza u roku od jednog do dva mjeseca povećanom apsorpcijom iz hrane”, objasnila je dr Ljuce.

Darivanje povlastica zdravih ljudi

Krv se od darivalaca prikuplja u sistem jednokratnih, sterilnih kesica sa antikoagulansom. Nakon prerade krvi u komponente, svaka komponenta se različito dugo skladišti. 

“Komponenta svježe smrznute plazme najstabilnija je jer se čuva do tri godine na temperaturi ispod -25 stepeni, komponenta eritrocita do 35 dana na temperaturi dva do šest stepeni, a najlabilnija komponenta trombocita čuva se svega pet dana na sobnoj temperaturi od 22 do 24 stepeni”, rekla je. 

Krv nakon prikupljanja, prerade, testiranja i skladištenja, distribuira se pacijentima koji su na transfuzijskoj terapiji radi oboljenja, povreda, operacija. Radi se o pacijentima koji se liječe na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu, pacijentima u Općoj bolnici, kako iz Kantona tako i iz Federacije BiH.

Budući da je svake tri minute u svijetu za liječenje pacijenta potrebna jedna doza krvne komponente itekako je bitno podizati svijest o dobrovoljnom darivanju krvi. Krv je potrebna prilikom operacija na srcu,ginekoloških abdominalnih operacija, za korekciju i liječenje anemije/trombocitopenije,prilikom povreda. 

Krv treba da čeka pacijenta, a ne pacijent krv. Darivanje krvi je povlastica zdravih ljudi, jer samo zdrava osoba može darivati krv, stoga budite humani i darujte krv. Nikada ne znate hoće li nekada ta krv zatrebati baš vama ili nekom vašem bližnjem.