Pravni stručnjaci kažu da održavanje referenduma jedino mogu zaustaviti Državno tužilaštvo i SIPA, nakon što je Ustavni sud BiH uradio svoj dio posla. Iz Tužilaštva BiH, kako kažu, čekaju na rješenje iz Ustavnog suda, dok eksperti prava tvrde da im ono nije potrebno i da je privremena mjera obavezujuća i konačna. Zašto čekamo reagovanje Tužilaštva BiH na čijem čelu je Goran Salihović?
Odluke Ustavnog suda BiH su konačne i obavezujuće. No, za dužnosnike u RS-u to nije slučaj, jer se nastavljaju aktivnosti na pripremi referenduma koje su privremenom mjerom Ustavnog suda BiH zabranjene. Struka je kategorična – SIPA i Tužilaštvo BiH moraju hitno reagovati.
“Zakon o krivičnom postupku jasno predviđa da Tužilaštvo po službenoj dužnosti mora djelovati čim ima naznaka da postoji prijetnja izvršenju krivičnog djela. Ova je situacija toliko ozbiljna da čak i Evropska konvencija o ljudskim pravima, koja je osnovni dokument u Evropi koji propisuje i štiti elementarna ljudska prava, daje za pravo državi da u slučaju nepoštivanja naloga suda izvrši lišenje slobode”, pojašnjava stručnjak za ustavno pravo Nedim Ademović.
Krivični zakon BiH o neizvršenju odluke Ustavnog suda jasan: Službena osoba u institucijama Bosne i Hercegovine, institucijama entiteta ili institucijama Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, koja odbije da izvrši konačnu i izvršnu odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Suda Bosne i Hercegovine, Doma za ljudska prava ili Evropskog suda za ljudska prava, ili sprječava da se takva odluka izvrši, ili na drugi način onemogućava njeno izvršenje, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Iz Tužilaštva BiH navode da je na potezu Ustavni sud BiH koji mora donijeti rješenje o neizvršenju odluke Ustavnog suda BiH: Ustavni sud BiH, nije Tužiteljstvu BiH dostavio Rješenje kojim konstatira neizvršenje odluke Ustavnog suda, na dalje postupanje. Naime, Ustavni sud nakon neizvršenja odluke, donosi rješenje kojim konstatuje da odluka nije izvršena te koje fizičke osobe ili organi tu odluku ne izvršavaju.Tek kada se takav akt dostavi, Tužiteljstvo BiH ima zakonski osnov za dalje postupanje u skladu sa zakonom.
Postoje osnovane sumnje da je inertnost Tužilaštva BiH povezana s prijateljskim relacijama – glavni tužilac Tužilaštva BiH Goran Salihović i Milorad Dodik, predsjednik RS-a. Prvo je u Dnevniku D FTV-a, koji je emitovan početkom juna, Salihović izjavio da je Dodik obuhvaćen u istražnim radnjama u slučaju Pavlović banka.
“Nekad je veliko zvono na zvučnim imenima. Ljudi žele žrtvu, žele ime, ali mi moramo raditi s onim što imamo, s dokazima i nećemo ići protiv bilo koga ako nemamo dovoljno dokaza”, rekao je Salihović i dodao da je zadovoljan fazom u kojoj se nalazi ta istraga. “Moramo malo taktizirati. Možemo mi to vrlo kratko završtiti, ali još prikupljamo određene stvari da bismo dobili neke druge”, izjavio je tada za FTV glavni tužilac Tužilaštva BiH.
Evidentno je da Salihović i danas taktizira jer optužnice u slučaju Pavlović banka nema. Dodik krajem augusta u jednom od intervjua upućuje javnu podršku Goranu Salihoviću.
“Mene niko nije pozvao ni na kakav razgovor. Nisam dobio poziv. Rekao sam da neću da odem u Sarajevo. Mogu da odem u Banju Luku, ako hoće. Ne priznajem ni Sud ni Tužilaštvo BiH, što se mene tiče. Nemam nijedan problem jer sam uvjeren da nema osnova. Pate se već godinu, odnosno dvije s tom vrstom priče, ne mogu da nađu pravni osnov i sada kada su vidjeli da Tužilaštvo nema osnova za tu vrstu priče da reaguje na laži o zlatu, o ne znam o čemu, sada pokušavaju da smijene glavnog tužioca kako bi doveli nekog servilnog, koji bi podizao optužnice, bilo osnova ili ne bilo”, izjavio je Dodik.
Dok se odgovornost institucija međusobno prebacuje a struka vapi za intervencijom Tužilaštva BiH i međunarodne zajednice, svega šest dana je ostalo do referenduma čijim održavanjem je ugrožena stabilnost zemlje, a to su ranije naveli OHR i Američka ambasada.
