Problemi se nagomilavaju u USK-a, mladi odlaze, osa šiškarica uništava kestenove šume

KAKO RIJEŠITI PROBLEM ZAPOŠLJAVANJA I ODLAZKA MLADIH SA USK-a KADA VEĆ TREĆU GODINU NEMOŽEMO RIJEŠITI PROBLEM MALOG INSEKTA -KESTENOVA OSE ŠIŠKARICA ???

Kestenova osa šiškarica je na Unsko-sanskom kantonu prvi puta zvanično determinisana na području Skokova (općina Cazin) 20.5.2015.Nakon toga nađena je i na drugim lokalitetima kantona (Tabela 1).

Za portal www.pravisavjeti.info piše: Prof.dr.Delalić Zemira

Na lokalitetima navedenima u Tablici 1. nađene su šiške na izbojima i listovima pitomog kestena na osnovu čega je urađena determinacija štetnika na Biotehničkom fakultetu. Na osnovu broja šiški na izbojima i listovima može se procijeniti godina unašanja štetnika u novo područje.

Prve godine pojedinačne ženke se šire i polažu jaja u pupove, sljedeće godine javljaju se samo pojedinačne šiške na izbojcima, listovima i cvjetovima.

Tab.1. Nalazi kestenove ose šiškarice po datumima i lokalitetima (Delalić Zemira; Rošić Arif i Dolić Bekir)

DatumLokalitetOpštinaDatumLokalitetOpština
20.5.2015.SkokoviCazin29.5.2015.BućevciBos.Krupa
21.5.2015.RošićiCazin14.6.2015.JablanMala Kladuša
23.5.2015.PonjevićiCazin24.5.2015.TodorovoVelika Kladuša
29.5.2015.KrakačaCazin29.5.2015.ZborišteVelika Kladuša
29.5.2015.ŠabićiCazin4.6.2015.DrenovacVelika Kladuša
30.5.2015.Karnova GlavicaCazin25.5.2015.Karaula (Marjanovac)Velika Kladuša
1.6.2015.MujakićiCazin4.6.2015.DrenovacVelika Kladuša
1.6.2015.LjubijankićiCazin23.5.2015.JohovicaVelika Kladuša
2.6.2015.Brezova KosaCazin28.5.205.Sedra-FazlićiVelika Kladuša
3.6.2015.ArapovićiCazin24.5.2015.TodorovoVelika Kladuša
6.6.2015.GnjilavacCazin29.5.2015.ZborišteVelika Kladuša
7.6.2015.BaščeCazin4.6.2015.DrenovacVelika Kladuša
1.6.2015.D.KoprivnaCazin29.5.2015.BagBužim
7.6.2015.LaništeCazin23.5.2015.VrhovskaBužim
20.6.2015.Jazmak (Polje)Cazin31.5.2015.Vrnogračka brdaBužim
31.5.2015.TromeđaBos.Krupa29.5.2015.BućevciBužim
13.6.2015.RadočBos.Krupa29.5.2015.RadočBužim

 

Svake slijedeće godine brojnost šiški je sve veća, pa se povećava i mogućnost otkrivanja štetnika.Osa je prisutna već treću godinu na USK-u  i napravila je velike štete na kestenu.

Povezanost ose šiškarice i raka kore kestena

Pored ose u posljednjih nekoliko desetljeća pitomi kesten na Unsko-sankom kantonu je znatno ugrožena vrsta koja stradava od raka kestenove kore (Cryphonectria parasitica /Murr./ Barr.) koji uzrokuje sušenje i propadanje stabala.

Povezanost između ovih dvaju različitih, ali za pitomi kesten izrazito opasnih organizama otkrivena je u Švicarskoj  2011. godine. Prema tom istraživanju utvrđeno je da postoji mogućnost ulaska spora raka kore pitomoga kestena kroz napuštene šiške kestenove ose šiškarice.

Novijim istraživanjima je također otkrivena mogućnost novog mjesta ulaska spora raka kestenove kore kroz napuštene šiške kestenove ose šiškarice, koje gljiva može saprofitski naseliti.

Ova pojava može uzrokovati širenje infekcije na susjedne grane i stvaranje rakastih tvorevina. Imajući u vidu nove spoznaje o mogućnosti jačanja zaraze rakom kore kestena pitomog kestena zbog pojave kestenove ose šiškarice potrebno je provesti istraživanja kako bi se utvrdilo postoji li opasnost širenja zaraze i u sastojinama pitomoga kestenana Unsko-sanskom kantonu.

Opanost pojave ose za Unsko sanski kanton!!

Prema storijskim podacima pitomi kesten je došao na cazinsko području sa rimskim osvajanjima.Podaci iz vremena Austro-ugarske vladavine također pokazuju kako je ovaj dio naše zemlje područje sa najviše kestenovih šuma na području južne Evrope.

Današnji zvanični podaci ustanove koja gazduje svim šumama Unsko-sanskog kantona, u čiju nadležnost ulaze i ove kestenove šume pokazuju kako pitomi kesten predstavlja najznačajniju vrstu drveća na području cazinske Krajine,te zauzima značajne površine kako u privatnom tako i u društvenom sektoru.

U Pećigradu kod Cazina se nalazi najstarije stablo kestena. Smatra se da je staro između 250 i 300 godina.Njegov obim iznosi 11 metara, a interesantno je da stablo još uvijek donosi plodove.

Kestenova osa šiškarica uništavajući stabla kestena uništava i sve produkte ove biljke: plod, drvnu masu, smanjuje se produkcija kestenovog meda.Ugroženo je preko 1 000 pčelara u Unsko-sasnkom kantonu koji se bave proizvodnjom brendiranog cazinksog kestenovog meda.Također su ugrožene mnogobrojne porodice koje za vrijeme plodonošenja kestena skupljajući kesten ostvaruju financijsku dobit za svoju egzistenciju.

Trenutna situacija na terenu je alarmantna i zabrinjavajuća, a pretpostavke su da osa može i u potpunosti uništiti kesten, te sve produkte koji se dobijaju od ove biljke, a pod time se podrazumijeva cijenjeni kestenov med, koji za mnoga domaćinstva u Cazinskoj krajini predstavlja osnovni izvor prihoda.

O ovoj pojavi su obaviješteni nadležni općinski, kantonalni, federalni i državni organi (općina Cazin, Velika Kladuša, Bos.Krupa, Kantonalno ministarstvo za poljoprivredu vodoprivredu i šumarstvo USK-a, Federalno ministarstvo za poljoprivredu vodoprivredu i šumarstvo, zatim Uprava za Zaštitu biljaka BiH.

Pored ovih institucija odgovornost snose  i svi političari na svim nivoima vlasti koji nedovoljno potenciraju riješenje za  ovo izuzetno ozbiljno i značajno pitanje na USK.

Međutim, jedino rješenje je unošenje prirodnog neprijtelja (parazitoida) u krajiške kestenove šume, ali i dalje  prirodni neprijatelj ovog nametnika nije na listi, tako da ga u USK-a nisu dobili, a osa šišarica nemilosrdno uništava kestenove šume.

Ukoliko vlasti u BiH, a naročito u USK-a ne krenu u akciju zaštite kestenovih šuma, vrlo brzo će ovo područje ostati bez zdravih i kvalitetnih kestenovih šuma, plodova, pčelinje hrane i što je najtragičnije-brendiranog ”Kestenovog meda Cazinske krajin”.

Za portal www.pravisavjeti.info piše:Prof.dr. Delalić Zemira