Prijedor: Portret dječijeg pjesnika Muhidina Šarića

U Gracu je dobio status pisca, gostovao je na međunarodnim književnim susretima, postao je član PEN kluba Austrije i član Udruženja pisaca grada Graca…

Piše: Božica Radić

Za bosanskohercegovačkog dječijeg pjesnika, Prijedorčanina Muhidina Šarića, pojedini knjiženi kritičari kažu da njegove knjige odražavaju svečanu atmosferu, jer ih on strpljivo i dugo tka pređom vlastitog srca.

Prva zbirka pjesama namjenjena djeci pod nazivom “Spava li dan u mraku?” objavljena je prije 40 godina i od tada pa do današnjih dana podario im je 13 zbirki.

Među njima su “Na krilima neba”, “Cvrkutanka”, “Doboro došle sa cvijetom za uvetom”, “Zrnce sunca”, “Riječnik zapretenih riječi”, “Iz majkine sehare”.

“Kao i većina mladih pjesnika na početku svoje karijere, počeo sam da pišem ljubavnu poeziju, međutim kad sam počeo da radim u osnovnoj školi u Kozarcu kao nastavnik, otvorio mi se jedan nov i prelijep, u hiljadama boja šaren svijet, dječiji svijet kojem nisam mogao odoljeti. Nisam trebao puno pametovati, nego je trebalo posmatrati taj dječiji svijet, publikovati ga na neki način i pokazati ga drugima”, izjavio za Anadolu agency Muhidin Šarić.

grac_ee8d9f7701

Iako je najveći dio svog dosadašnjeg stvaralačkog opusa posvetio dječijoj poeziji, uspješan je i u pisanju dramskih tekstova koji se bave djecom, njihovim svijetom i dogodovštinama.

Autor je do sada njih sedam, među kojima su “Vuk dobrica”, nagrađen početkom 80-ih godina prošlog vijeka na Dječijem festivalu u Šibeniku.

Neki od tekstova su pretočeni u izuzetno posjećene pozorišne predstave, među kojim i ovogodišnja “Veliki odmor”, koja je posvećena velikom pjesniku i piscu za djecu i odrasle Branku Ćopiću.

Ona nije oduševila samo djecu, već i odrasle.

“Griješimo što razdvajamo književnost na dječiju i književnost za odrasle, jer književnost je književnost. Sigurno je veliki broj svjetskih djela koja su dospjela na sto dječije književnosti, a njihovi autori ih nisu pisali za djecu. Nedavno sam u Bihaću govorio dječiju poeziju pred odraslom publikom i oni su bili prezadovoljni. Mislim da sam ja i svi ostali djeca”, naglasio je on.

Prema njegovim riječima, nemoguće je porediti njegovo djetinjstvo sa djetinjstvom djece kada je on počeo pisati poeziju, niti to daleko vrijeme sa sadašnjim.

Kazao je da se treba biti svjesno, ali da su promjene svijeta nezaustavljive i da je dužnost i pisca da ga promatra, da ga opservira i stavi na sofru sa koje se to može uzeti i konzumirati.

“U mojoj najnovijoj zbirci pjesama ‘Vragolije riječi’ ima pjesama koje oslikavaju sadašnjost, pa tako u pjesmi ‘Digitalna baka’ nije ona baka iz vremena nekadašnjih naših lektira prije par decenija, već moderna baka koja koristi fejsbuk, dok u naslovu jedne pjesme stoji ime i prezime ‘Mobi Tel’ i ko je prije 40 godina mogao pjevati o ‘gospodinu’ mobitelu, koji nas sada svugdje prati”, rekao je on.

Sa Šarićem smo razgovarali u prostorijama Prijedorskog pozorišta i to s razlogom, jer za pozorište kaže da je njegova druga velika ljubav.

Pri tom smatra da se grad bez pozorišta ne može nazvati gradom.

“Pošto nisam imao glumačkog talenta, a ohrabren uspjesima dramskih tekstova namijenjenih djeci, drznuo sam se i sredinom 80-ih godina napisao dramu za odrasle ‘Recept za ludilo’ u kojem sam prikazao život novinara. Predstava rađena po njoj naišla je na odličan prijem u Bosni i Hercegovini, a nakon toga mediji su pisali da se pojavio još jedan dramski pisac”, kazao je on i dodao da je dosad napisao još nekoliko drama koje su takođe imale solidan uspjeh na daskama koje život znače.

– Uspješan rad u izgnanstvu

Rat u Bosni i Hercegovini primorao ga je da krene put izbjeglištva, koji ga je odveo u Grac, u kojem je živio i djelovao 10 godina.

U ovom austrijskom gradu je napisao roman “Keraterm” u kojem je opisao strahote s kojim su se suočili zatočenici u jednom od prijedorskih ratnih logora.

Roman je preveden na njemački jezik i doživio je više izdanja.

Na njemačkom jeziku su objavljene njegove zbirka pjesama “Schwrze Hofe” (Crno dvorište) s ratnom tematikom s kojom je, prema njegovim riječima, iz sebe izbacio sve ono negativno, te zbirka pjesama “Heimat/los”,u kojem je načinjen sažetak svega onog što je radio.

U Gracu je dobio status pisca, gostovao je na međunarodnim književnim susretima, postao je član PEN kluba Austrije i član Udruženja pisaca grada Graca.

“To je neki drugi svijet. Oni vas ne gledaju odakle ste, već šta i kako stvarate. Objavljivane su mi knjige i zbirke pjesama, dobijao sam nagrade za njih. Doživio sam lijepe trenutke, ali mi je nedostajala moja Kozara i ja sam se 2002. godine vratio u Kozarac.”

Kad se osvrne na svoj četiri decenije stvaralački rad kaže da može biti zadovoljan svojim učinkom.

“Živim u jednoj sredini koja je daleko od kulturnih centara bilo da je to Sarajevo, Zagreb ili Beograd, na koje sam na početku svog pjesničkog stvaralaštva bio naslonjen. Djelovati iz provincije je zaista teško, ali ako čovjek ima volju i talenat, onda se rezultati ipak vide”, kazao je Šarić.

Ovaj vrsni dječiji pjesnik, ali i dramski pisac za djecu i odrasle nagrađen je za svoj književni rad nizom nagrada.

Nacionalna univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine /NUBiH/ kandidovala ga je i ove godine i to drugu godinu zaredom za književnu nagradu koja nosi ime poznate švedske književnice Astrid Lungren, autorice romana za djecu “Pipi duga čarapa” koja je pandan Nobelovoj nagradi za književnost, kako bi se skrenula pažnja da se dječija književnost ne razlikuje od književnosti za odrasle.

Dobitnik je nagrade “Mali princ” za razvoj dječije literature, dobitnik književne nagrade “Nasiha Kapidžić-Hadžić” za poetski opus. Član je Društva pisaca Bosne i Hercegovine.

Njemu stvaralački čin predstavlja najveće zadovoljstvo, a kad smo kod toga, otkrio nam je da planira napisati bajku o vilama.

Priznaje da je zaintrigiran narodnim pričama i predanjima o njima i njihovim moćima. Nada se da će kroz ispričanu bajku ući u svijet nadrealnog preko kojeg će spoznati razloge koji su se vijekovima sa koljena na koljeno prenosila pripovijedanja o ovim mitskim bićima.

Akos.ba