Prehlada i gripa, koja je razlika i kako je liječiti

Prehlada je infekcija organa za disanje koju karakterišu curenje iz nosa ili začepljenost nosa i otežano disanje kroz nos, kihanje, kašalj, grlobolja i glavobolja.
Povišena tjelesna temperatura se može javiti, ali ona u pravilu nije veća od 38 °C. Možemo reći da prehladu prate jače izraženi lokalni simptomi uz slabije izražene opšte simptome.
Postoji preko 200 serotipova virusa koji mogu uzrokovati prehladu, a imunitet koji organizam stekne pri kontaktu s jednom vrstom, ne štiti organizam od druge vrste.
Zbog toga se često dešava da za vrijeme jedne sezone bolujemo od prehlade više puta. Simptomi traju od 5 do 7 dana.

Povezani članci:

prehlada-i-gripa

borba-protiv-gripe-prehlade

Gripa je takođe virusna infekcija organa za disanje koju karakterišu teža klinička slika i jače izraženi opšti simptomi, kao što su: povišena tjelesna  temperatura preko 38 °C praćena groznicom, bolovi u mišićima i zglobovima, umor  i opšta slabost.
Opšti simptomi mogu biti praćeni glavoboljom, grloboljom, kašljem ili otežanim disanjem. Simptomi gripe traju 7 do 10 dana, a kašalj može potrajati znatno duže.

Kako se medicinsko osoblje bori protiv gripe ?

Osim što redovno peru ruke i nikad ne zaboravljaju da se vakcinišu protiv gripa, medicinske sestre imaju odlične savjete pomoću kojih ćete održati jak imuni sistem i izbjeći epidemije virusa.

Ovo su njihovih sedam savjeta:

1. Nikada ne diraju lice rukama 

“Kako i sami znamo, virusi i bakterije se najčešće prenose rukama, ustima i nosom – naglašavaju medicinska sestre. Dodaju kako su razvile zdravu naviku i da nikad ne dodiruje lice, a ako treba da se počeša po nosu ,koristi maramice ili podlakticu. Takođe, nikad rukama ne trlja oči. Takođe ističu kako kapljice od kihanja mogu prenijeti bakterije do gotovo jednog metra i zato one, dok nisu na poslu, ne prilaze blizu prehlađenih osoba.

2. Higijena im je no.1, čak i kada nisu na poslu

Stare navike umiru teško, i kada je riječ o brizi za zdravlje, to je odlična stvar. Briga o higijeni za medincinske sestre ne prestaje ni u jednom trenutku.

“Teretana je pravi izvor bakterija”, pravi savjet je spravu za vježbanje prije korištenja prvo obriši maramicama za dezinfekciju. Poslije vježbanja i čim dođeš kući, ruke peri vodom i sapunom.

Alkoholne dezinfekcijske maramice uvek nosi sa sobom pa čak i kada ideš u kupovinu. Stoga idi toliko daleko da i ručke od korpi uvek dobro prebrišeš maramicama.

3. Biraju zdrave namirnice 

Intenzivan dnevni ritam i ručak s nogu mogu dovesti do razvijanja loših i nezdravih prehrambenih navika. Zato doktori imaju trik. Oni unaprijed planiraju šta će jesti, tako da najčešće nose zapakovani obrok od kuće. Pažljivo peru svaku namirnicu i biraju zdravu hranu kako bi svakodnevno dizali svoj imunitet. Hrana koja će podići vaš imunitet su jogurt, kokošja supa, slatki krompir, pečurke… Na poslu imaju pravilo da ne dijele svoj obrok kako međusobno ne bi prenijeli bakterije.

4. Uprkos prekovremenom radu, ne zaboravljaju da šetaju 

Priznaćete da nakon radnog vremena šetnja na svježem vazduhu i te kako prija. Na putu do kuće , medicinska sestra Hata, izađe jednu stanicu prije svoje kako bi hodala. Prema jednom istraživanju, 30 do 45 minuta hodanja dnevno poveća broj imunih ćelija u tijelu i smanjuje rizik od prehlada za visokih 40 odsto.

5. Iskorištavaju sav svoj godišnji odmor 

Kako bi izbjegla nakupljanje stresa i negativne energije, naša sugovornica ne ostavlja nijedan dan godišnjeg odmora neiskorišten.

“To mi je vrlo bitno da napunim baterije i da sam opet spremna na sve izazove koje moj posao zahtjeva. Ako se ne brinem za sebe, neću moći ni o drugima”, rekla nam je sestra Hato.

6. Ne potiskujte svoja osećanja 

Radim s pacijentima koji boluju od svega i svačega, pa se svakodnevno susrećem sa životnim pričama zbog kojih mi se srce cijepa, rekla je sestra Hata. Dodaje da je jedno vrijeme o tome ćutala, stalno razmišljala šta još može učiniti za njih. Ali nakon nekog vremena primjetila je kako je muče tjeskoba i strah i odlučila je da prestane. Otišla je da razgovara s kolegom.

“Kada su svi ti moji osjećaji izašli na vidjelo, odmah sam se osjećala bolje. Nemojte se bojati razgovora”, rekla je.

7. Optimistične su 

Možda ovo zvuči otrcano, ali ona dobra, stara montipajtonovska “uvijek gledaj na život sa vedrije strane” ima i te kako pozitivno dejstvo, poput poboljšanja imunog sistema.

Američka medicinska sestra Pejdž Roberts unijela je pravilo u klinici prema kojem su svi morali da zapisuju pozitivne stvari koje su im se dogodile tog dana.

Nakon četiri godine uspjeli su da prikupe 7000 pozitivnih stvari, što je zaista zavidan broj.

Broj bolovanja se prepolovio.

Podijeli objavu
Prethodni članakStanje na cestama
Sljedeći članakRadarska kontrola