Poremećaj spavanja: Bez obzira koliko spavali, ljudi konstantno osjećaju umor

Elma Ferić-Bojić nakon više od 20 godina iz Amerike se vratila u rodnu BiH i otvara prvi privatni centar za poremećaje spavanja u našoj zemlji.

Tokom rata sa porodicom je napustila BiH i otišla u Njemačku gdje su živjeli nekoliko godina, a nakon toga odlaze u Boston gdje provode 16 godina. Na Brandeis Univerzitetu je završila Neuroznanost i psihologiju, a nakon toga je upisala i uspješno završila master na Harvard Univerzitetu.

Tokom cijelog obrazovanja bila je zainteresovana za “spavanje”. U ljeto 2014. godine odlučuje da se vrati u BiH. Još uvijek uživa u životu u BiH i nije se pokajala što se vratila iz Bostona.
Privatni centar za poremećaje spavanja prvi je privatni centar te vrste, a riječ je o savremenom, modernom centru sa jedinstvenim pristupom njezi i podršci pacijenata. Menadžment je obrazovan na najprestižnijim univerzitetima u SAD-u, a posjeduju više od deset godina iskustva u polju polisomnografije koje je stečeno u učionicama i bolnicama Harvard univerziteta, te posjeduje R.PSG.T certifikat.

Trenutno je prvi i jedini privatni centar u BiH koji nudi polisomnografijsko snimanje i diagnozu.

Poremećaj spavanja vezan sa apneičkim sindromom
Ekipa Anadolu Agency (AA) posjetila je Centar u Sarajevu gdje je sa Elmom Ferić razgovarala o povratku u BiH, ali i o liječenju poremećaja spavanja koje i nije toliko zastupljeno u BiH.

“Početkom 2014. sam prvi put u Sarajevo došla sama, bez roditelja. Imala sam svoje prijatelje i osjetila sam život u ovom gradu. Znala sam šta znači biti Amerikanka, Njemica, ali uvijek sam kroz roditelje saznavala šta znači biti Bosanka. Nikada nisam iskusila život u Bosni”, ispričala je Ferić.

Centar za poremećaj spavanja je zvanično otvoren u julu ove godine, a riječ je o savremenom, modernom centru za poremećaje spavanja, sa jedinstvenim pristupom njezi i podršci pacijenata.

“Poremećaj spavanja je najviše vezan za apneički sindrom o kojem se ne priča često, a nije rijedak poremećaj. Apnea je prekid disanja. Kada krenemo da spavamo naš tonus mišića opada, tijelo počinje da se relaksira, a u slučaju poremećaja mišići disajnih puteva počinju da se opuštaju, to tkivo spada i s time blokira disajne puteve što dovodi do totalnog prestanka disanja”, pojasnila je Ferić.

Apnea se dijagnosticira ako se desi pet ili više poremećaja u jednom satu, a koji traju deset sekundi i više. Kada se to desi dolazi do narušavanja spavanja.

“Prvi simptom apnee je hrkanje. Ako je osobi rečeno da hrče ili ako im je rečeno da prestaju da dišu i da imaju osjećaj kao da se guše u toku spavanja, to su prvi simptomi apnee. Na samom početku to se manifestuje kao hrkanje ali dugoročno neizliječena apnea dovodi do srčanih problema, kardiovaskularnih tegoba, pacijenti su pod većim rizikom za moždane udare te im je teže funkcionisati, rješavati neke zadatke jer se ne mogu skoncentrisati”, istakla je Ferić.

Još jedan uzročnik poremećaja spavanja je stres, a apnea sama od sebe uzrokuje i umor.

“Stres svakako dovodi do poremećaja spavanja.Apnea je više porodična stvar. Ako vam roditelji hrču ili su hrkali postoji mogućnost da su i vaši roditelji imali poremećaj spavanja. Tako su vaše šanse da imate apneu puno veće”, ispričala je Ferić.

U BiH je ovo jedini privatni centar, a sa sigurnošću nije mogla govoriti o stepenu zastupljenosti ovog problema u BiH.

“Te studije ovdje ne postoje. Znamo da u Hrvatskoj postoje udruženja apneičara, postoje laboratorije i tamo je to normalan proces dijagnoze. Mislim da je kod nas taj problem isto frekvantan kao i svugdje samo što ljudi do sada nisu znali kome da se okrenu i gdje da idu. Za par mjeseci ili godinu, dvije saznat ćemo koliko je to zaista zastupljeno u BiH”, naglasila je Ferić.

Ne postoje nus pojave

U Centar se ljudi javljaju svakodnevno. Uglavnom su isti problemi, ne uspijevaju da ostanu fokusirani, skoncentrisani, konstantno osjećaju umor neovisno od toga koliko su spavali prethodnu noć. Liječenjeporemećaja spavanja traje cijeli život.

Tokom spavanja u centru tehničar je sa pacijentom cijelu noć i snimaju se moždane, srčane i mišićne aktivnosti. Nakon učinkovite i precizne dijagnoze dobivene preko moderne opreme za polisomnografiju, slijedi tretman i njega u skladu s etičkim principima medicine.

“Pacijenti osjećaju poboljšanje već nakon prvog spavanja sa aparatom, simptomi se umanjuju i situacija postaje značajno bolja već nakon prve sedmice. Mašina terapija se mora primjenjivati svaku noć. To je maska koja se stavi na lice, nos, usta ili i na nos i usta, zavisno kako pacijent spava i ta maska formira taj Seal i onda zrak može da uđe u ljudsko tijelo”, ispričala je Ferić.

Ne postoje nus pojave, a pacijenti se odmah osjećaju puno bolje.

Problem poremećaja sna je jako zastupljen u SAD-u i na njega se gleda najnormalnije. Ljekari su jako informisani o ovom problemu, centri postoje u svakom mjestu. Međutim, u BiH je drugačija situacija.

“To se još nije razvilo u BiH kao što je razvijeno u Hrvatskoj ili Americi tako da naši ljudi znaju da nešto nije uredu ali šta je u pitanju ne mogu da procijene”, pojasnila je Ferić.