Ponovo zaustavljena izgradnja Pelješkog mosta

Vrijednost projekta procijenjena je na 1.756.000.000 kuna ili nešto više od 456 miliona maraka. Na sam tenderski proces, započet 21. juna ove godine, prvo se žalila poznata hrvatska građevinska firma Viadukt, ali je Državna komisija za kontrolu postupka javne nabavke njenu žalbu odbila. Bilo kako bilo, u toj proceduri Hrvatska je izgubila gotovo tri mjeseca. Drugu žalbu podnijela je u septembru neimenovana firma, navodno kineska, koju je Komisija prihvatila.

Potom je izmijenjen dio dokumentacije, ali je konkurs za “strateški državni projekt za povezivanje državnog teritorija dužine 2.400 metara što će ovaj most svrstati među najduže u Evropi”, kako je predstavljen u javnosti, ovog puta zaustavila hrvatska firma Snaga vjetra, koja ima samo dva zaposlena!

Podsjetimo, izgradnja mosta tj. pristupnih prilaza počela je 2007. godine, ali je u maju 2012. prekinuta zbog nedostatka novca. Nakon što je Hrvatska postala punopravna članica EU-a, dobila je mogućnost apliciranja ovakvih projekata za finansiranje iz budžeta EU-a. Prema novim, ambicioznim planovima, završetak konkursne procedure trebao je biti gotov do kraja ove, a početak izgradnje očekivao se početkom sljedeće godine.

Javna nabavka

Konkurs je sad ponovo raspisan s 2. decembrom 2016. kao rokom za dostavu ponuda/zahtjeva za učestvovanje. Međutim, zbog zakonodavstva kojim je reguliran postupak javne nabavke ponovo bi se moglo dogoditi da firma s dva zaposlena uloži žalbu i ponovo sve prolongira.

Kako doznaje Faktor, u žalbi koja je stigla na adresu Hrvatskih cesta d.o.o. Zagreb, državne firme koja je naručilac projekta, zatraženo je dodatno pojašnjenje čisto administrativno-birokratskih procedura i papirologije.
Naprimjer, u donedavno važećoj tenderskoj dokumentaciji nije bilo precizirano moraju li svi dokumenti biti na hrvatskom pismu i latinicom, pa je u novom, izmijenjenom konkursu i to precizirano (odgovor je “da”, pa strani ponuđači moraju ići kod sudskih tumača).

Jedno od pitanje je i zašto nije precizirano da li se ponuđač koji je registriran samo u Hrvatskoj gospodarskoj komori može prijaviti na konkurs ili mora biti registriran i dobiti certifikat i od Hrvatske komore inženjera građevinarstva.

Jedna od 27 nejasnoća u konkursnoj dokumentaciji na koju su se žalili potencijalni izvođači radova je i šta da rade strani ponuđači koji nemaju OIB (Osobni identifikacijski broj koji postoji u većini zemalja EU-a) pa su Hrvatske ceste morale navesti i da, ukoliko firma ponuđač nema OIB da može upisati i nacionalni identifikacijski broj, odnosno porezni broj.

Projekt od četiri dijela

Izvođač radova traži za cijeli projekt Pelješkog mosta, koji se sastoji od četiri dijela. Osim samog mosta dužine 2.404 metra, širine 22,5 metara i ukupne površine od 54.000 kvadratnih metara, gradit će se i pristupne ceste, dionica Zaradeže – Papratno na Pelješcu i stonska obilaznica.

– Konkurs za Pelješki most ide u dva stepena. U prvome, koji sad traje, provjerit će se sve pravne, finansijske i tehničke karakteristike ponuditelja, to je tzv. pretkvalifikacija. U tom postupku je postojalo nekoliko žalbi. Ja ih ne mogu komentirati, međutim došla je obavijest Državne komisije da je odbijena žalba i još 15-ak dana traje taj prvi stepen te više nema mogućnosti žalbe – izjavio je hrvatski ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković. Prema njegovim riječima, sredinom januara počinje drugi stepen.

– Ostat će najbolji, najspremniji, i onda će se, po našoj procjeni, do ljeta odlučiti u tom drugom stepenu ko će graditi Pelješki most – izjavio je Butković. Hrvatska je zatražila 78 posto sufinansiranja EU-a, a ministar početak građenja očekuje sljedeće jeseni.