Neadekvatan odgovor nadležnih na ekonomske prilike u kojima je sektor poljoprivrede u Tuzlanskom kantonu rezultirat će smanjenjem kvaliteta te povećanjem cijena domaćih proizvoda i do 50 posto, upozoravaju poljoprivrednici iz te regije.
Vlast u Tuzlanskom kantonu usvojila je rebalans ovogodišnjeg budžeta na osnovu kojeg su izdvajanja za poljoprivrednike zadržana od lani i ona iznose sedam miliona konvertibilnih maraka. Proizvođači voća i povrća navode da to ne prati njihove potrebe, zbog čega najavljuju pad kvaliteta proizvoda te lančano povećanje cijena.
“Svojim ponašanjem nadležni na svim nivoima vlasti direktno utječu na proizvodnju koja je iz godinu u godinu sve manja. Poljoprivrednici odustaju od rada, većina polja danas je zapuštena, jer se više ne isplati baviti ovom proizvodnjom”, kaže za Klix.ba sekretar Udruženja poljoprivrednika Tuzlanskog kantona Enes Hasanović.
Zbog aktuelne situacije, poljoprivrednici ističu da će biti prinuđeni na povećanje cijena, što se već dešava.
“Garantiramo da će doći do lančanog povećanja cijena svih proizvoda jer mi drugačije ne možemo opstati. Kukuruz je već dostigao najvišu cijenu i u prodavnici ranije nikada nije bilo to da on košta 45 feninga po kilogramu. Ista je situacija i s pšenicom koje nema u dovoljnim količinama kako bi zadovoljila potrebe tržišta pa se mlinari već sada otimaju za to ko će veće količne otkupiti”, navodi Hasanović.
Poljoprivrednici navode da će prostora za blago radovanje imati tek kada izdvajanja javog novca za njih budu u iznosu od 10 miliona KM, kao što je to bio slučaj 2010. i to u vrijeme kada je kantonalni budžet bio skoro duplo manji nego što je on trenutno.
Povrtlari u gubitku, voćari na nuli
Za razliku od povrtlara koji već sada najavljuju poslovanje u gubitku, ovu godinu na ekonomskoj nuli mogli bi završiti voćari, posebno jagodari, kojima su vremenske prilike u dosadašnjem dijelu sezone relativno išle na ruku.
“Jagodari ove godine neće imati povećanje podsticaja jer će oni ostati na istom što je negativno, uzmemo li u obzir da je poskupljenje repromaterijala zabilježeno do 20 do 90 posto. Mi već sad imamo manje zasada. Jagoda je ove godine podbacila 30 posto, a oni koji je rade iduće će je ostaviti u drugom rodu, što znači da nove količine nećemo saditi te ćemo u 2022. imati slabiji kvalitet”, ističe za Klix.ba Mustafa Mešković, uzgajivač i predsjednik Grupacije jagodara TK.
Iduće godine, izvjesno je i da domaćih jagoda za izvoza neće biti, s obzirom na to da drugi rod po kvalitetu ne zadovoljava potrebe evropskog tržišta.
“Šta će nam do godine biti sada niko sa sigurnošću ne može reći, ali je velika mogućost da ćemo imati povećanje cijena za 40 do 50 posto u odnosu na trenutnu. Da li će to građani moći platiti sada je pod velikim upitnikom”, nastavlja Mešković.
Osim voćara, povećanje cijena proizvoda do 50 posto najavljuju i povrtlari, na što su upozorili iz Udruženja poljoprivrednika Tuzlanskog kantona.
“Ukoliko nadležni ovoj oblasti ne posvete veću pažnju izvjesni su i protesti na ulicama jer nama je voda već došla do grla. Protesti su nam uvijek bili zadnja opcija na koji smo se najteže odlučivali, ali drugačijeg načina za opstanak nemamo”, naglasio je Hasanović.
Za sjetvu treba 80 miliona KM, a poljoprivrednici dobili samo sedam
Troškovi planirane sjetve u Tuzlanskom kantonu ove godine iznose okvirno 80 miliona KM, a kako navode iz Kantonalne privredne komore, vlast je za tu namjenu izdvojila svega sedam miliona mraka, što je apsurdno.
“Očekivani prihod od takve sjetve je trebao biti više od 300 miliona KM, te shodno tome nikako ne možemo biti zadovoljni iznosom od sedam miliona maraka. Inače, ovaj iznos smo uspjeli izlobirati borbom s nadležnima jer je u budžetu prvobitno bilo planirano 4,5 miliona KM”, ističe nam Suad Selimović, sekretar poljoprivrednih udruženja u komori.
Selimović navodi da poljoprivrednici tuzlanske regije nisu ni blizu onoga što bi mogli biti na tržištu, shodno resursima sa kojima raspolažu, prije svega zemljišnim, klimatskim i ljudskim koji je još uvijek u određenoj mjeri prisutan.
“Mi imamo veliku migraciju stanovništva sa sela u grad, odnosno napuštanja poljoprivredne proizvodnje i preseljenja tih radnika u fabrike ili izvan BiH. Nama sada postaje upitna i sezonska radna snaga, posebno kada je riječ o berbama i žetvama”, nastavlja Selimović.
Jedino pozitivno što bi se moglo desiti je eventualno povećanje poticaja za proizvođače kornišona i organizatore proizvodnje te vrste krastavca, zatim za muzna grla i peradarsku industriju.
Sve ove oblasti prošle godine nisu novčano podržane, a da li će u konačnici dobiti novac znat će se u narednom periodu kada Vlada TK zvanično usvoji program raspodjele sredstava.
