Image default
Agro kutak

Po utovljenom grlu zaradim 200 KM

Uzgajivači junadi, namijenjenih za klanje, ako ih sreća posluži i nemaju gubitaka, po jednom tovljenom grlu mogu zaraditi 200 KM. Da bi zaradili taj novac potrebno je da ulože 10 mjeseci rada, kazao nam je Admir Kahriman, uzgajivač tovne junadi iz Ilijaša.

– Kada nabavljamo tele, koje je obično staro dva mjeseca, plaćamo ga oko 7,6 maraka po kilogramu “žive vage”. To znači da jedno tele košta između 1.100 i 1.200 KM. Tovimo ga narednih 10 mjeseci, dok ne dostigne težinu od oko 500 kilograma “žive vage” i tada junad prodajemo po cijeni od četiri do 4,3 KM po kilogramu “žive vage”. Za svako grlo, u vrijeme dok traje tov moramo osigurti oko 2,5 tona hrane. Pri tome sav rizik zbog mogućih bolesti, lošijeg prirasta težine i slično snose uzgajivači. Ako imamo sreće uspijevamo zaraditi 200 maraka po jednom grlu, a da bi ostvarili tu zaradu moramo čekati 10 mjeseci, koliko traje tov, što ovu oblast čini i najtežom u stočarstvu, jer se na povrat novca i moguću zaradu mora čekati jako dugo – kazao nam je Kahriman.

Izvoz junećeg mesa u Tursku je, kada je odobren 2016. godine, bio prilika za razvoj uzgoja tovnih junadi. Međutim, Kahriman tvrdi da sami uzgajivači imaju malo koristi od toga. Kaže da ga ne čudi pad količine izvezenog mesa sa 5,7 hiljada tona 2016., na oko četiri hiljade tona prošle godine, prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH. Uostalom, i lično poznaje ljude koji su vremenom odustali od ovog biznisa.

– U evropskim zemljama koje su poznate po uzgoju tovnih junadi, kao što su Austrija i Italija, uzgajivači imaju brojne pogodnosti, kao što su značajni poticaji, povoljni krediti i slično. Ipak, najveća pogodnost, koju je odnedavno počela primjenjivati i Crna Gora, je takozvano uslužno tovljenje. To znači da klaonice nabavljaju telad za tovljenje, daju ih uzgajivačima, koji sami nabavljaju hranu, a prilikom otkupa utovljene junadi od iznosa kojeg trebaju platiti oduzmu vrijednost isporučene teladi. Na taj način se uzgajivačima omogućava da uzgoje veći broj grla, jer im nije potreban početni kapital za kupovinu teladi. Međutim, kod nas klaonice ne pokuzuju interes da na ovaj način podrže povećanje proizvodnje – pojasnio je Kahriman.

Veći dio Kahrimanovog objekta je neiskorišten

Nepovoljni uvjeti za poslovanje znatno umanjuju mogućnost proširenja proizvodnje.

– Uzgojem tovne junadi bavim se 10 godina. Krenuo sam od malog objekta i za ovih 10 godina uspio sam da izgradim objekat kapaciteta 100 grla. Međutim, trenutno u njemu tovim samo 20 junadi, jer nemam novca da kupim više teladi, što znači da mi je 80 posto kapaciteta neiskorišteno – dodaje Kahriman.

Napominje da je uzgoj tovne junadi posebno otežan od kada su umanjeni poticaji za ovu granu poljoprivrede.

– Ranije su poticaju iznosili 600 maraka po grlu. U posljednje četiri godine taj iznos je postepeno umanjen do 328 KM po grlu za fizička lica, a za obrtnike 418 KM. Osim toga, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH je uzgajivače primoralo da se registruju kao obrtnici. Samim tim i troškovi su veći, jer osim 10 posto poreza na dobit moramo plaćati i 250 KM mjesečno za svakog uposlenika, a da bih registrovao obrt morao sam sebe prijaviti kao uposlenika. Pri tome zahtjev za poticaje možemo podnijeti tek nakon što prodamo junad, a na isplatu čekamo po nekoliko mjeseci – ističe Kahriman.

Što se tiče izvoza u Tursku, kaže kako ga čudi da išta izvozimo, jer trenutna proizvodnja tovne junadi ne može podmiriti ni porebe stanovništva u BiH.

– U FBiH se proizvede 0,001 gram junećeg mesa dnevno po stanovniku, odnosno oko pola kilograma mesa godišnje. Naime, prema podacima Federalnog ministarstva poljoprivrede, industrije i šumarstva, godišnje se isplate poticaji za 4.500 do 5.000 grla godišnje.

U prosjeku, od svakog grla se dobije oko 250 kilograma mesa, što znači da se godišnje proizvede oko 1.250 tona mesa, što na oko 2,3 milona stanovnika, koliko prema popisu živi u FBiH, daje navedenih pola kilograma godišnje. S obzirom na količine koje se izvoze, izgleda da se sve meso proizvedeno u BiH izvozi za Tursku, ali je onda pitanje otkud dolazi meso u naše mesnice koje mi jedemo – pita se Kahriman.

Related posts

Bob (lat. Vicia Faba): Ljekovita svojstva boba

Planiraš podizati voćnjak, ovo je tekst za tebe!

Domaće eko povrće i voće: Šefica Jasmina

Leave a Comment