“Plavi dizel” i manji PDV spasio bi naše poljoprivrednike

Godina na izmaku za poljoprivrednike u našoj zemlji u određenoj mjeri je bolja u odnosu na prethodne, međutim, kada se podvuče crta po brojnim parametrima ipak je bila teška. U lancu brojnih problema nanizao se i sve veći odlazak radne snage, a najteža situacija je u Krajini i području Semberije gdje ljudi zatvaraju farme i napuštaju zemlju.

Ostavljeni na ledini

Rezimirajući godinu na izmaku predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH Nedžad Bićo za Klix.ba kaže da je ona u ovom entitetu bila prosječna, s obzirom na to da je početak bio izuzetno nezgodan po pitanju vremenskih neprilika, međutim stanje se na bolje promijenilo u drugoj polovini.

“Godina kako je počela dobro se završila. Problemi u poljoprivredi godinama su se gurali pod tepih, zakoni su vrlo loše definisani, a nekoliko ih imamo u okviru države pa sami sebi pravimo zamke. Situacija od kantona do kantona je drugačija jer jedan izdvaja više novca, drugi manje, tako da smo i tu u konkurenciji koja nije lojalna. Dosad smo imali vrlo mala izdvajanja od države, domaća proizvodnja nije zaštićena, a nemamo ni zakona o ‘plavom dizelu’. Naš poljoprivrednik je praktično ostavljen na ledini i nije konkurentan na tržištu”, govori Bićo o problemima koji su i ove godine izjedali poljoprivrednike.

Bićo se nada da će iduća godina biti znatno bolja, s obzirom na to da su određeni pomaci napravljeni krajem 2019. poput povećanje izdvajanja za poljoprivrednike koja će u 2020. biti povećana za 19 miliona KM.

“Razvojna banka se stavila u funkciju poljoprivrede u idućoj godini što dosad praktično nikada nije bilo, a rijetki su mogli doći do povoljnih kredita. Također, trebali bismo imati i određena evropska i IPARD sredstva, tako da se nadamo znatno boljoj godini. Moram reći da se u 2019. uredovila i isplata podsticaja, iako ta finansijska sredstva nisu bila dovoljna. Praktično se skoro sve isplatilo, ostala je još isplata iz trećeg kvaratala, ali imamo određena obećanja da će se to i to završiti uskoro, kako bi se u iduću godinu ušlo bez dugovanja”, kaže Bićo.

Lošije stanje u Republici Srpskoj

Za razliku od Fedracije BiH u Republici Srpskoj stanje je znatno složenije, prije svega po pitanju podsticaja čija isplata nije redovna, a uz to su i izdvajanja manja. Povrtlari i voćari se žale, a u teškoj situaciji su i stočari koji će 2019. pamtiti po otežanom plasmanu tovnih grla.

“Ovdje nas je sve manje, a posla sve više. Naravno, ni novca nema, jer se podsticajnom politikom hvale oni koji sredstva daju, a ne oni koji uzimaju. Godina nije bila dobra, nesigurnost u proizvodnji je prisutna, a država ništa ne čini da nas zaštiti, već nas je samo pustila niz vodu”, kaže za Klix.ba Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivednika Semberije i član Upravnog odbora Udruženja poljoprivrednika BiH.

Za razliku od razvijenijih evropskih zemalja, pa i onih u regionu, poljoprivrednici u Bosni i Hercegovini proizvode veoma često prodaju i ispod cijene, a dešava se da im finalna otkupna cijena iznosi znatno manje u odnosu na uloženi novac za repromaterijal čime su u startu osuđeni na gubitak.

“Poljoprivrednik radi jedan posao cijelu godinu, prolazi kroz uspone i padove, a na kraju zbog nekontrolisanog uvoza ne može opstati. Nije normalno da pšenicu prodajemo za 25 KM, a njena obrada iznosi 30 KM pod punom agrotehničkom mjerom”, žali se Bakajlić.

Jedva mogu preživjeti

Kada se sve sabere i oduzme, poljoprivrednici od zarade u ovoj godini jedva da mogu preživjeti.

“To je jednostavno sklapanje kraja s krajem. Ako se traljava politika u budućnosti ne bude promijenila doći ćemo na nivo da poljoprivredu neće imati ko raditi. Pored političara, krivce vidim i u poljoprivrednicima jer se moramo jače boriti za sve ono što nam pripada”, stava je Bakajlić.

Poljoprivrednici iz Republike Srpske kolegama iz Federacije BiH predložili su zajedničko kreiranje platforme čija bi implementacija omogućila izlazak iz krize.

Uz zaštitu domaće proizvodnje od nelojalne konkurencije koja dolazi iz zemalja Evrope, poljoprivrednici od države od iduće godine očekuju i donošenje zakona o “plavom dizelu”, kao i umanjenje PDV-a na sve što kupuju za proizvodnju.

“Poljoprivrednik ne može plaćati PDV na proizvode, kao što se do dešava za alkohol, cigarete i slično. Nama se PDV mora umanjiti, a poljoprivrdu je zakonom potrebno vratiti u vrstu privređivanja kao što su kožarska industrija, obrti i slično”, stava je Bićo.

Tačan podatak koji govori o tome koliko je poljoprivrednika otišlo iz naše zemlje za sada nije poznat, a aktivni djelatnici u ovoj oblasti poručuju da je poljoprivreda grana koja ne može opstajati bez podrške države, zbog čega pozivaju nadležne da se aktivno uključe u rješavanje problema koji su se gurali pod tepih.