Pelet je naš neiskorišteni potencijal

Često se zna reći kako je „drvna industrija perjanica bosanskohercegovačke privrede“, da bi se potom zaključilo kako ovu državu posljednjih godina najviše „napuštaju“ balvani i drvne sirovine, dok se najviše uvoze gotovi proizvodi.

No, ono što bi moglo preuzeti značajan dio „kolača“ bh. privrede, pomoći u reguliranju izvoznog deficita, te poboljšati živote građana ove države (bilo kroz zdraviji okoliš, bilo kroz bolje grijanje) je drveni pelet.

„Bosna i Hercegovina ima ogroman potencijal za pelet koji, nažalost, nije dovoljno iskorišten“, za Al Jazeeru kaže Suad Ećo, predsjednik Asocijacije drvne industrije i šumarstva Vanjskotrgovinske komore BiH (VTKBiH).

Nekada balast, danas izvor prihoda
Iz bh. kompanije Euro Stil, koja se bavi proizvodnjom i prodajom peleta, kažu kako je peletiranje drvnog otpada „proces koji ima svoju perspektivu i donio je mnogo pozitivnih efekata“ kada je u pitanju privreda u BiH.

„Drvnom otpadu, koji je nekada predstavljao balast prerađivačima drveta, na ovaj način dodana je nova vrijednost, investirana su znatna sredstva u opremu, a kroz proizvodnju peleta u BiH zaposlen je značajan broj ljudi. Ipak, nekontrolisana sječa šuma i upotreba takve sirovine za proizvodnju peleta nije nešto na čemu se može graditi oporavak naše ekonomije. Naše je stanovište da je racionalna samo proizvodnja peleta iz drvnog otpada i biomase koja nema drugu, odnosno bolju namjenu u odnosu na peletiranje“, navode iz firme čije je sjedište u Doboju.

Ostaci u proizvodnji namještaja i drugim oblicima proizvodnje u kojima se kao sredstvo koristi drvo odličan su izvor sirovine za proizvodnju peleta. Sa druge strane, potrošnja peleta emituje daleko manje loših čestica u odnosu na korištenje drveta, uglja ili lož-ulja za grijanje domaćinstava.

Drveni peleti su standardizirano oblikovani štapići proizvedeni od presovanog usitnjenog drveta ili piljevine. Prave se pod veoma visokim pritiskom, pod kojim se podiže temperatura drveta i stvara se prirodno „ljepilo“ te peleti uspijevaju zadržati oblik valjka i nakon što se ohlade, bez ikakvih dodatnih vezivnih sredstava.

Imaju vrlo nizak sadržaj vlage (ispod 10 posto) što omogućava vrlo visoku efikasnost sagorijevanja. Koriste se u pećima za grijanje stambenih objekata ili za proizvodnju električne energije kao zamjena za ugalj.

Ekološki materijal
Peleti spadaju u obnovljive izvore energije i kod izgaranja ne proizvode stakleničke plinove kao izvor topline.

 

Ekopelet od uglja jači i jeftiniji od drvenog
“Euro Stil” iz Doboja, kompanija kćerka “Hifa Oila”, proizvodi ekopelet od uglja, za čiju proizvodnju raspolaže modernom proizvodnom linijom kapaciteta četiri tone na sat, ističu iz kompanije. Dodaju kako je ekopelet od uglja potpuno novi energent, koji, u odnosu na drveni pelet, ima nekoliko prednosti: do 20 posto višu energetsku vrijednost te do 30 posto nižu cijenu.

Pri sagorijevanju zadovoljava sve ekološke standarde, tako da ga izvoze i u države Evropske unije. Sadržaj sumpora u ovom peletu izuzetno je nizak, a pepeo koji ostaje preporučuje se za korištenje u agrokulturi s obzirom na to da služi kao dodatna prehrana biljaka i poboljšivač kvaliteta tla.

“Razlika između ekopeleta u odnosu na ugalj i standardni drveni pelet jest povećan procenat pepela (do 10 posto) te, s tim u vezi, da bi uspješno sagorijevao ovaj energent, kotao treba biti opremljen gorionikom sa funkcijom samočišćenja”, navode iz “Euro Stila”.

“Posebno želimo istaći da smo u saradnji sa renomiranim proizvođačima kotlova iz BiH i regiona zajednički radili na razvoju univerzalnih kotlova na sve vrste peleta kako bismo osigurali adekvatne kotlove i za novi energent, tako da u ponudi imamo kotlove visokih performansi koji kvalitativno spadaju u sam vrh ponude kotlova na domaćem tržištu, uz pristupačne cijene i širok dijapazon njihovih nazivnih snaga.”