Pčelari OPREZ: Amitraz i Akrinatirin u Herba Stripu

Mađari su objavili vijest da su analizom utvrdili da NEREGISTROVANI lijek protiv varoe iz Srbije koji nosi ime HERBA STRIP, zapravo sadrži sintetske akaricide amitraz i akrinatrin kao aktivne materije.

Već duže vrijeme u većini eks jugoslovenskih država, a naročito u Srbiji i BiH (neki ga iz RS-a izuzetno puno forsiraju) prisutan je „Herba strip“, kako proizvođači kažu prirodni preparat za čišćenje pčelinjih društava od varoe. U reklamnim kampanjama ga predstavljaju kao biljni preparat koji brzo uništava varou i ne ostavlja nikakve tragove u medu.
Teško je povjerovati u ono što piše na etiketama. Doduše, u ovoj izuzetno prljavoj borbi i u pčelarskom biznisu, moguće je da neki posumnjaju i u nalaze Pčelaraskog saveza.

Nakon toga vijest je objavio SPOS i to na osnovu kazivanja Balazs Gyore iz Ade. Autor tekesta o otrovima u HERBA STRIPU je Gabor Horvat. U njegovom tekstu, između ostalog, ja napisano slijedeće:

Obavještavamo pčelare da Herba Strip-u koji se proizvodi van Evropske Unije (u Srbiji) pored prirodnih sastojaka koji su navedeni na pakovanju sadrži i sintetičke akaricide.

Naša organizacija je analizirala preparat i pored eteričnih ulja po letvici sadrži 0,03 mg amitraza i 1 mg akrinatrina. Ovaj drugi pripada grupi piretroida i između ostalog je bio aktivna materija „Taglo“ insekticida i GABON PA 92 drvenih letvica češke proizvodnje.

Ako se pokaže da je ovo istina, nadamo se da će poslužiti kao konačna opomena srpskim i bh pčelarima da ne vjeruju neregistrovanim lijekovima protiv varoe, jer im NIKO ne garantuje da je u njima ono što piše, jer tako mogu da zagade košnicu i pčelinje proizvode hemikalijama, sebi ugroze zdravlje, kao i podstaknu razvoj otpornosti varoe na navedene preparate, pa da nakon upotrebe situacija u dogledno vrijeme bude još gora.

Jer ako koristite nešto što se reklamira da je na prirodnoj bazi, prema njemu se ophodite slobodno, bez neophodnih mjera zaštite, i samim tim možete itekako naškoditi svom zdravlju.

Ovdje nećemo govoriti o svim ostalim mogućim posljedicama ovakvog načina primjene navedene dve hemikalije.

Treba podsjetiti da je u Srbiji protiv varoe registrovano samo pet lijekova, a da je u BiH anarhija na tržištu lijekova za pčele. Pčelari se snalaze kako znaju i umiju, nasjedaju na reklamne trikove proizvođača iako im niko ne ne garantuje ispravnost, eventualno primjenjivanje neregistrovanih lijekova.

Nakon ove vijeti, treba očekivati da se oglase stručnjaci u dogledno vrijeme, ali i sami pčelari i pčelarska udruženja koja su forsirala ovaj lijek i koja imaju iskustva sa njegovom primjenom.