Otkrivena prava lokacija turbeta bošnjačkog velikaša Smail-age Čengića

Slika: Edin Šahinović

Naime, u mjestu Lipnik u općini Gacko pronađena je do sada nepoznata, prava lokacija turbeta bošnjačkog velikaša Smail-age Čengića! Ovu informaciju potvrdilo je za naš portal Sadet ef. Bilalić glavni imam u Gacku i Bileći.

Kroz opsežan projekat Islamske zajednice, identifikacije vakufske imovine, došli smo do otkrivanja lokacije turbeta čuvenog Smail-age Čengića u Lipniku pored Avtovca, općina Gacko – pojasnio je.

Novi.ba donosi i fotografije sa lica mjesta. Nakon velikog otkrića pokretnuta i peticija kod Komisije na nacionalne spomenike BiH, koja je kako saznajemo, pokrenula i proceduru za uvrštavanje ove lokacije među nacionalno blago.

Islamska zajednice u Bosni i Hercegovini došla je do velikog kulturnog otkrića, eksluzivno otkriva istraživački tim portala Novi.ba!

– Smail-aga Čengić je poticao iz aristokratske porodice, kakvih je bilo na području Istočne Hercegovine. Prema historijskim zapisima, turbe je bilo u funkciji sve do 1941. kada je zapaljeno. Krov se tada urušio,  da bi izvjesni partizanski komesar Pašić dao da se od njegovih kamenih zidova izgradi spomenik poginulim partizanima u Drugom svjetskom ratu na ulazu u Avtovac – kaže ef. Bilalić.
Tabu tema

Narednih decenija, kako ističe, spominjanje Smail-aginog turbeta bilo je tabu tema.
– Medžlis Islamske zajednice Gacko je pokrenuo projekat tačne identifikacije gabarita turbeta na lokaciji gdje se nalazilo turbe. Prvu donaciju za projekat dali su predsjednik Sabora IZ Hasan Čengić Ejub Fako. U ovom projektu već su vidljive opstrukcije od strane pojedinih općinskih službenika. Iskreno,  to nas nije iznenadilo.  Dalju korespodenciju preuzela je pravna služba Vakufske direkcije – pojašnjava.

Život  i djelo Smail-age su dio historije Bošnjaka baš kao i Ali-paše Rizvanbegovića ili Husein-kapetana Gradaščevića.

– Danas imamo dovoljno stručnjaka iz oblasti historije koji mogu dati objektivan prikaz ovih izazovnih godina za Bošnjake kada su živjeli ovi naši slavni junaci.  U narednom periodu nastojat ćemo  da kroz historijske činjenice dati pravu sliku o Smail-agi, a ne onu koju je imao iz Mažuranićevog epa sve ove godine.

Prema historijskim izvorima, Smail-aga je rođen 1788. godine u selu Jelašica, udaljenom 3,5 km od Kalinovika. Kao mlad se istakao junaštvom i borbama od 1809-1810. godine, protiv srpskih ustanika. Kao mlad general, na poziv sultana, ugušio je ustanke u Srbiji i Egiptu. Za ove zasluge proglašen je carskim zlatnim binjižem i imenovan kapidžibašom.

  • Kada je Smail-aga došao u Gacko 1814 godine nastanio se u Cernici, a zatim u Kuli Fazlagića i konačno u Lipniku kod Havtovca. U Lipniku je sagradio čifluk s velikom kulom, malom džamijom i više stambenih objekata. Čengići su imali kule i čardake u Maloj Gračanici, Srđevcima, Lukavicama, Fojnici, Černici – navode historijski izvori.

Mažuranićev ep

Od Ivana Mažuranića, opisan je kao glavna ličnost u epu “Smrt Smail-age Čengića” vrlo pristrasno i licemjerno. Taj Mažuranićev spjev objavljen je u “Iskri” 1846. godine, gdje Smail-aga nije prikazan kakav je stvarno bio. Zato dr. Kraus u Njemačkoj kaže: “Smail-agu je Mažuranić krivo i nepravedno opisao. Naše su simpatije uz odvažnog i neustrašivog junaka Smail-agu Čengića, a ne uz grmalje i pustahije crnogorske. Čengić je bio pravi istinski Slaven, a njegove ubice jadna kukavna bagra.”

Godine 1836. u Grahovskoj bici protiv Crnogoraca ispoljio je veliko junaštvo sa svojim Hercegovcima.

  • U tom boju je poginulo devet Petrovića. To mu Petrovići nikad nisu mogli oprostiti. Na prevaru iz zasjede je ubijen Smail-aga Čengić 1840. godine na Mletičaku. Sa još 70 svojih Gačana, među kojima su bile poznate ličnosti kraja: Bešo Tanović, Ferhat Krvavac – bajraktar. U prevari i izdaji istakli su se Petar Petrović Njegoš i Novica Cerović. Bio je oženjen Ćelebijom Hasanbegović i iza sebe je ostavio sedam sinova – stoji u biografiji ovog jednog od najvećih bošnjačkih historijskih velikana.

Kukavička izdaja i ubistvo

Da se kod ubistva Smail-age Čengića, stvarno radilo o podmukloj kukavičkoj ulozi aktera ubistva, a posebno Novice Cerovića, potvrđuje i spjev koji glasi:

“Ceroviću u z´o čas ti bilo!
Što izdade svoga gospodara?
Izdalo te ljeto i godina.
Za rukom ti ništa ne nicalo
A, na kuli čedo ne plakalo…”

Izvor: novi.ba