Otkriven najsmrtonosniji virus na svijetu gori od kuge

Grupa od čak 41 znanstvenika objavila je prvu analizu gljivične epidemije koja već desetljećima briše populacije žaba. Devastacija je mnogo gora no što je itko ikada pretpostavio. Objavljeno u znanstvenom magazinu Science, istraživači zaključuju da je više od 500 vrsta vodozemaca nastradalo kada je riječ o njihovoj brojnosti, a 90 vrsta je izumrlo. Taj je broj duplo veći od onoga što se do sada smatralo.

“To je seizmički”, kaže Wendy Palen, biologinja sa Simon Fraser Sveučilišta koja je koautor istraživanja. “Sada o tome govorimo kao o najsmrtonosnijem patogenu poznatom znanosti”. Još sedamdesetih se primijetilo kako naglo nestaju ili smanjuju se neke populacije žaba, a do osamdesetih bila je čitava lista onih koje su izumrle. Nije bilo jasno zašto, jer je dio živio u nezagađenom okolišu gdje nije harala ljudska ruka i devastacija.

Do kraja devedesetih, piše The New York Times, istraživači su shvatili kako su žabe iz Australije i Paname zaražene smrtonosnom gljivicom, koji su nazvali Batrachochytrium dendrobatidis ili, skraćeno, Bd. Glad i suša Totalna smrt Znanost Apokalipsa kukaca: Umirat ćemo od gladi u pomoru svijeta Gljivica se pojavljivala i u drugim zemljama, no istraživanje njezinog DNK pokazuje da je Bd izvorno sa Korejskog poluotoka.

U Aziji, čini se, vodozemci su imuni na Bd, ali do problema dolazi u drugim dijelovima svijeta. Krivicu snosi trgovina vodozemcima bez koje vjerojatno se bolest ne bi širila. Ovako je došla do stotina ranjivih vrsta. Vodozemci se zaraze ili kontaktom s drugim životinjama ili sporama koje plutaju u vodi. Gljivice napadaju stanice kože i množe se. Koža vodozemca počinje otpadati, a on se uspori, no prije smrti ode u prvu baru ili jezerce te proširi bolest. “Znali smo da žabe umiru diljem svijeta, ali nitko nije do kraja shvatio o kakvom je pomoru zaista riječ”, kaže Benjamin Scheele, ekolog pri Australian National University i glavni autor studije.

Godine 2015. Scheele i njegovi kolege sakupili su podatke od 1.000 radova vezanih uz Bd, i putovali diljem svijeta kako bi se našli sa stručnjacima koji nisu objavili svoje opservacije. Ne samo da su analizirali podatke sa živih vodozemaca, nego su analizirali i podatke iz muzeja, gdje su pronašli Bd DNK u brojnim primjercima u naftalinu ili po skladištima. Studija je pokazala kako si neki vodozemci više ugroženi od drugih.

Gljivica se najbolje osjeća u relativno hladnim, a mokrim staništima. Upravo su zato žabe koje žive u oblačnim, visokim šumama pogođene više no druge vrste. Velike su žabe u velikoj opasnosti, ponajviše jer se ne razmnožavaju jednakom brzinom kao malene. Dr. Scheele i njegovi kolege identificirali su 501 vrstu koja je u opadanju, što je mnogo više od 200, što je brojka s kojom se do sada baratalo. Klimatske promjene i uništavanje šuma, čini se, nisu najveće prijetnje vodozemcima. Šišmiš BOLEST Znanost Čudna bolest ubija milijune šišmiša – na rubu su nestanka “Što više znamo o gljivici, više stvari ima smisla”, kaže dr. Scheele. Ispada da je Bd izbrisao neke vrste davno prije no što je otkriven.

Tek odlaskom u muzej su znanstvenici uspjeli shvatiti koliko je vrsta “palo žrtvom”. “Jezivo je koliko je vrsta izumrlo bez da smo mi to uopće znali”, rekao je Dr. Scheele. Sve je svoj vrhunac doživjelo 1980-ih, deset godina prije otkrića Bd-a. Danas, 39 posto vrsta koje su bile desetkovane se i dalje nisu oporavile. Samo 12 posto pokazuje znakove oporavka, vjerojatno jer prirodna selekcija daje prednost rezistentnim životinjama.

Koliko god da su depresivni rezultati studije, dr. Scheele je ipak koliko toliko optimističan oko budućnosti. Element iznenađenja sasvim je sigurno pridonio Bd-jevom užasavajućem uspjehu. “Nije se to očekivalo, pa je znanstvenicima trebalo jako dugo da se sa time snađu”, kaže Scheele. Primjerice 2013 su znanstvenici otkrili kako slična gljivica napada daždevnjake u Belgiji. Batrachochytrium salamandrivorans (ili Bsal) radio je njima što Bd žabama. No, ovaj puta se sve drugačije odigralo. Bsal je vrlo brzo identificiran, i donesene su regulative kako se bolest ne bi širila. Riba morski vuk Morski vuk Znanost Ova riba je na rubu izumiranja – presudili su joj ljudi “Naučili smo dosta toga, i bolje se sa svime nosimo.

Pitanje je uvijek činimo li dovoljno. A o tome bi se dalo debatirati”, kaže Scheele. Opasnosti još prijete. Bd još nije došao do Nove Gvineje koja ima veliko bogatstvo rijetkih vodozemaca kojih nema nigdje drugdje na planeti. Ako Bd dođe do tamo ima žrtava koliko god želi. “Tamo bi se mogao dogoditi slom ekosustava”, kaže Daniel Greenberg, diplomac sa Simon Fraser sveučilišta i jedan od autora. Gubitak žaba može izmijeniti cijele ekosustave, a da ne govorimo o tome da drugi soj gljivice može, možda, napasti i neke druge životinje. “Sa ovakvim patogenima to je uvijek ruski rulet”, kažu znanstvenici.