Odlazak: Kako vam nije jasno? Nije samo zbog plate!

“Jednostavno, kad se nađete u jednom uređenom sistemu, to je ipak drugačije, dosta je manje stresa, to mogu reći nakon godinu dana”

O.N. iz Dervente je prije godinu dana napustila Bosnu i Hercegovinu, te poziciju direktorice banke, i otišla u Njemačku da živi i da radi kao medicinska sestra.

Iako je radila u svojoj struci, kaže da nije bilo prilike da napravi promjenu i to je, između ostalog, uticalo na njenu odluku da napusti BiH.

“Bilo je tu više razloga, godinama su neke stvari uticale na tu odluku, pomalo je to postalo u posljednje vrijeme i trend. Htjela sam nešto da promijenim, da naučim jezik, da pokušam nešto novo, jer godinama je sve bilo isto i jednostavno više nisam vidjela neku perspektivu”
 Radio Slobodna Evropa (RSE).

Kaže kako su između Bosne i Hercegovine i Njemačke velike razlike u svemu, “veća je ponuda posla, ako niste zadovoljni poslom lakše je da to promijenite, isto tako i mjesto stanovanja”.

Olivera zbog odlaska ne krije zadovoljstvo, iako kaže da svaki početak nosi svoje teške strane, te da se ponekad javi i nostalgija.

“Jednostavno, kad se nađete u jednom uređenom sistemu, to je ipak drugačije, dosta je manje stresa, to mogu reći nakon godinu dana”, kaže ona.

Olivera Nović iz Dervente, grada u Posavni, na sjeveru Bosne i Hercegovine, samo je jedna od mnogih koji su posljednjih godina napustili Bosnu i Hercegovinu.

OTIŠLO 200.000 LJUDI

Nema zvaničnih podataka o broju ljudi koji godišnje odu da žive i rade van granica Bosne i Hercegovine. Agencija za statistiku BiH, kako je rečeno za Radio Slobodna Evropa, takve podatke počeće pratiti tek od 2020. godine.

Prema podacima Unije za održivi povratak BiH u posljednjih šest godina bilježi se rast odlazaka i to iz godine u godinu, kaže za Radio Slobodna Evropa Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije. Od 2013. godine od kada Unija za održivi povratak vodi evidenciju, do sada, kaže ona, BiH je napustilo više od 200.000 ljudi.

“Oko 50.000 je nelegalnih odlazaka naših građana koji nisu uspjeli dobiti boravište u zemljama Evropske unije odnosno zemljama Evrope”, napominje Zukić.

Ono što je obilježilo 2019. godinu je i podatak da je BiH napustilo najviše ljudi do sada, njih oko 60.000, podaci su Unije za održivi povratak.

“Ove godine je mnogo više otišlo stanovnika. U 2019. godini najviše. U 2018. godini nismo imali toliko, ja mislim da je bilo oko 40.000, a prethodnih godina bilo je manje. Od ovih 60.000 su uglavnom kompletne porodice. Dešava se to da u nekim gradovima imamo veći broj odlazaka, a u nekima stagnaciju. Mi sad pratimo po regijama, po opštinama. Možemo reći za Srednjobosanski kanton, za Unsko-sanski kanton, to su kantoni, koji su, po nama, sada dosta kritični”, objasnila je za RSE Mirhunisa Zukić.

VELIKA POTRAŽNJA ZA RADNICIMA IZ BIH

Zbog najave da će od marta 2020. godine u Njemačkoj stupiti na snagu zakon koji će pojednostaviti dobivanje radnih dozvola za građane zemalja koje nisu u EU procjenjuje se da će odlazak iz BiH biti i veći. To je pokazalo i istraživanje bosanskohercegovačkog portala posao.ba.

“Po zadnjim istraživanjima dobili smo podatak da čak 80 posto građana Bosne i Hercegovine je spremno napustiti Bosnu i Hercegovinu u potrazi za boljim poslom u zemljama počevši od Njemačke. S tim da ovoga puta nisu navodili uslove za rad, u smislu visine plate, kao odrednicu da ostanu u Bosni i Hercgeovini, nego i taj sveukupan odnos poslodavca prema samom radniku”, kazala je za RSE Erna Saljević, glasnogovornica portala posao.ba.

Prema podacima portala posao.ba, interesovanje stranih poslodavaca, pa tako i njemačkih raste za bh. radnom snagom.

“Što se tiče 2018. godine zaista smo zabilježili rast potražnje naših radnika u inostranstvu i to za za 58,4 posto, što se tiče oglasa, a što se tiče otvorenih radnih mjesta povećanje je od preko 150 posto. Definitvno u inostranstvu interesovanje za bh. radnicima ne jenjava, posebno u zemljama kao što su Njemačka, Austrija, Švedska, zemlje Skandinavije”, kazala je za Saljević.

Najviše pozicija koje su otvorene za bosanskohercegovačke radnike, napominje Saljević, je u građevinarstvu, turizmu i ugostiteljstvo, mašinstvu i elektrotehnici, te zdravstvo.

BOLJE MOGUĆNOSTI U INOSTRANSTVU

Planove da u budućnosti napusti Bosnu i Hercegovinu, tražeći bolje uslove života, ima dvadesettrogodišnja Nejra Muratović iz Sarajeva. Ona misli da u Njemačkoj ima više prilika da nađe posao.

“Po struci sam medicinska sestra i profesionalni vatrogasac. S obzirom na moje zvanje, mislim da imam veću priliku i mislim da bih sa tim počela”, rekla je ona u razgovoru za Radio Slobodna Evropa.

Svoju perspektivu, ali i šansu za uspjehom izvan BiH vidi i Elmedina Hota, također iz Sarajeva. Ona je po zanimanju fitnes instruktor sa međunarodnom certifikacijom, ali i MMA borac (borilački sport, sadrži sve vidove borenja bez oružja).

“Mislim da su tamo bolje mogućnosti, nego ovdje kod nas, da počnem od toga da mi nemamo ni savez i baš je manja ta scena nego tamo, razvijenija je”, navela je Elmedina za RSE svoje razloge zbog kojih bi otišla u Njemačku ili Austriju.

RAZLOZI I POLITIČKI

Osim ekonomskog, tu su i drugi razlozi zbog koji ljudi napuštaju Bosnu i Hercegovinu, kaže Mirhunisa Zukić iz Unije za održivi povratak.

“Mi smo u početku pokušali da vidimo, na osnovu naših istraživanja, šta je uzrok. Prvi uzrok bio je ekonomske prirode, međutim, ono što nas sada zabrinjava jeste da kompletna politička situacija djeluje na psihu ljudi, na živote ljudi, da se oni odlučuju, ne samo zbog sebe nego zbog svoje djece, na odlazak”, kaže Zukić.

Ona navodi primjer Kantona 10, gdje nema škole u Bosanskom Grahovu, jer je malo učenika.

“Da ne govorim o drugim mjestima gdje je bilo po tri, četiri razreda, Cazin, Bosanska Krajina, gdje odlaze građani i imamo mali broj upisane djece, a da ne govorimo o srednjoj školi – da četiri grada imaju jednu srednju školu, u Drvaru. Mi možemo posmatrati odlazak ljudi iz više uglova, ali sada mislimo da odlazak nije ekonomske prirode, već političke”, smatra Zukić.

PRIČA O PODIJELJENOSTI

Ključne promjene u Bosni i Hercegovini koje mogu zaustaviti sve masovniji odlazak iz BiH su u rukama bh. političara i poslodavaca, smatraju mladi anketirani građani Doboja, grada na sjeveru Bosne i Hercegovine.

Dragan Mićić, radi u porodičnoj firmi i bavi se servisiranjem bijele tehnike i malih kućanskih aparata. On navodi za RSE šta Bosance i Hercegovce tjera iz domovine.

“Ovdje se više radi za male novce, dok se u inostranstvu dosta manje radi za mnogo veće novce, pa je to broj jedan razlog. Prvih deset godina radite za državu i da stanete na noge. Onda, da smanje prepirke na nacionalnoj osnovi, da se to više prekine Republika Srpska – Federacija BiH, to je jedna država, kod njih je stalno prisutna ta priča o podijeljenosti, to ne vodi nigdje”, smatra Mićić.

Mlada arhitektica iz Doboja Marina Đukanović smatra da mladi ne vide budućnost u Bosni i Hercegovini.

“Mislim da je samo bitno da se na neki način pokaže da je državi stalo do ovih ljudi, jer mislim da je najveći problem to što mladi ne vide da ih bilo ko vidi”, rekla je Đukanović za RSE.

Mlade Dobojlije su u anketi za Radio Slobodna Evropa istakli da bi masovni odlazak zaustavile promjene, a to su zapravo veće plate, bolji uslovi rada, manje političkih tenzija i više pravde.

Ostavite Vaš komentar!