Ovih dana čujemo priče o nekoj mušici o kojoj malo znamo a kažu velike štete pravi, čak i uništava sve pred sobom u mjestima gdje se pojavi.
Ovim tekstom želimo Vam približiti informacije o novom štetniku kojeg možemo očekivati u našima zasadima.

Piše: Munib Prošić dipl. ing. agr.

Pojava ocetne mušice (Drosophila suzukii) u blizini nas javila se u 2010 godini i to na području Španije, Francuske i susjedne nam Hrvatske.
Kad govorimo o ovom štetniku sa opravdanjem možemo o noj govoriti kao primarnom štetniku.

Kako izgleda?

mušica 3Drosophila suzukii

Morfologija štetočine

Ukoliko vidite bijela jaja na svojim zasadima, npr na vašima malinama ili grožđu velike šanse su da se radi baš o vinskoj mušici. Najviše pažju obratite na zrele plodove, čak i na plodove koji su pali sa stabla i nalaze se na zemlji.
Ženka ocetne mušice snese do 300 jaja u sezoni, a dešavalo se da u jednom plodu snesu oko 70 jaja, možemo zaključiti da više ženki ubušuje jaja u isti plod.

mušica 2

Razlike između mužijaka i ženke ocetne mušice?

Ženka je smeđe-žute boje, ima crne pruge, crvene oči, krupnija je od mužijaka. Ima legalicu u obliku žage sa oštrim zubima kojom reže kožu ploda pri polijeganju jaja. S ovom legalicom nanosi najveće štete.

Mužijak je isto kao ženka smeđe-žute boje, dosta sitniji, ima isto pruge i crvene oči. Velika razlika od ženke ali i drugih mušica je ta da na krilima ima crnu mrlju koja je veoma upadljiva.
Ukoliko uhvatite ocetnu mušicu u svom malinjaku ili nekom drugom zasadu informišite obavezno vaše komšije proizvođače ali i nadležne institucije.

Koje biljke najviše napada?

Velik je spisak biljaka koje mi gajimo a na njihovom su meniju. Počnimo redom, tu spada sve jagodičasto voće, čak i koštičavo ali i jezgričavo.
Od egzotičnih biljaka, najčešće, kaki i kivi. Od naših domaćih, kruška, šljiva, jagoda, malina, kupina..
Zanimljiv je podatak do kojeg smo došli tokom istraživanja, da često napada i korovske biljke u slučaju da nema neke sa ovog spiska.

 

Na osnovu do sad napisanog teksta, dalo bi se zaključiti da ona veoma lako dođe u kutijama voća iz uvoza, jer velike su šanse za to, samim tim lako se širi po dalekim destinacijama.

Trajanje života odrasle jedinke je 10-15 dana, srećom nije mnogo ali može imati i do 20 generacija. U trajanju njihovog života jedini im je cilj pronaći plodove u koje će ubaciti svoja jajašca u cilju produženja vrste.

Zabrinjavajuća je informacija, da u mjestima gdje se ova štetočina pojavi, štete idu i do 100%, kao što je bilo u Španiji, Francuskoj…

Velike štete nanosi jer  napada spomenuto voće i prije berbe ali i nakon nje u skladištima i tokom transporta.
Jaja koja su ubušena u plod, nanose velike štete jer se hrane sa unutrašnjosti ploda i plod jednostavno propada i nestaje.
Plodovi kao takvi privlače i druge štetnike koji su sekundarni štetnici i dovrše posao. Dolazi do razvijanja truleži plodova i tako nastaju totalne štete.

Dešavale su se situacije da ljudi uberu normalne plodove ali kad dođe kupac, jedino što vidi jeste uništeni plodovi koji se mogu samo baciti u smeće.

Kako se zaštiti?

Dok ste čitali tekst, kroz misli Vam je prolazilo, šta da radim jer polodovi dozrijevaju ili su već zreli…

Baš tako, veliki je problem jer štete nanosi u fazi dozrijevanja plodova i nakon branja, kad bi se koristili insekticidi veoma kratke ili najkraće karence, što nebi imalo efekta niti smisla.

Zbog toga savjetujemo preventine mjere kao što su postavljanje mamaca koje pripremite u suradnji sa najbližim agronomom u poljoprivrednim apotekama širom BiH.

Obavezno pokupite, uklonite i zapalite sve oštećene plodove iz voćnjaka ili malinjaka. Razlog je da prekinete ciklus štetnika i samim tim spriječite njegovo dalje širenje.

Naglašavamo da zapalite a ne da izbacite ili kompostirate sadržaj, jer samo tako možemo biti sigurni da smo uništili štetnike.

Dragi poljoprivredni proizvođači, voćari, sretno!

Za portal www.pravisavjeti.info piše: Munib Prošić dipl. ing. agr.