Obratite pažnju na ovo, tokom sjetve pšenice!

Došlo je vrijeme sjetve ozime pšenice i nužno je skrenuti pažnju poljoprivrednim proizvođačima na nekoliko važnih faktora koji utječu na visinu uroda pšenice, a o kojima već sada moramo obavezno voditi računa.

Optimalna količina sjemena jest stvarno potrebna količina sjemena po jedinici površine koja osigurava siguran prinos, a ovisi o:

  • fizičkim svojstvima sjemena (masa 1 000 zrna)
  • sorti
  • roku sjetve
  • vremenskim i klimatskim uvjetima
  • uređenosti parcele.

    Stoga, ovisno o navedenim čimbenicima, optimalna količina sjemena nikad nije ista.

    Kako izračunati sjetvenu normu?

klijavost x čistoća
         ——————-   = UPOTREBNA VRIJEDNOST SJEMENA
                   100

broj sjemenki/ m2 x masa 1 000 sjemenki
———————————————– = TEORETSKA KOLIČINA SJEMENA
                               100

 TEORETSKA KOLIČINA SJEMENA                             STVARNO POTREBNA
—————————————————– x 100 =     KOLIČINA
UPOTREBNA VRIJEDNOST SJEMENA                                   SJEMENA

Međutim, ovako izračunata sjetvena norma može se i povećati, što ovisi o:

roku sjetve,
uređenosti parcele i
pripremi sjetvene površine (lošija priprema povećava normu sjetve)
klimatskim prilikama (u područjima sa surovijom klimom povećava se norma sjetve).

Ukoliko kasnimo sa rokom sjetve, preporučenu gustoću sjetve (preporučen broj klijavih zrna po m2) treba uvećati za 0,5% i to za svaki dan zakašnjenja.

Također, u slučaju nedovoljno kvalitetne pripreme tla za sjetvu, preporučenu gustoću treba povećati za oko 10%.

U izrazito ranim rokovima sjetve, pak, sjetvenu normu možemo smanjiti i do 10%.

IZBOR SORTE

Masa 1000 sjemenki nije stalna i mijenja se iz vegetacije u vegetaciju, ovisno o vremenskim prilikama. Ipak, to je karakteristika sorte.

Klijavost i čistoća sjemenske pšenice poznata je svakom kupcu deklariranog sjemena. U donjoj tablici radi lakšeg izračuna potrebne količine sjemena prikazane su količine potrebnog sjemena pšenice po jednom hektaru.

Masa 1000 zrna uglavnom je u rasponu 36-48 grama. Ovaj podatak svaki kupac deklariranog sjemena može dobiti na prodajnom mjestu gdje kupuje sjeme i deklaracija bi trebala biti dokumenat priložen uz račun.

Preporučeni broj klijavih zrna jako se razlikuje od sorte do sorte.

U područjima gdje su česte štete na usjevima koje se nastale ulaskom divljači na parcele, proizvođači se odlučuju zasijati sorte pšenica s osjem (brkulje).

Često postavljena pitanja su i pitanja o visini stabljike pojedinih sorata, tj. o količini slame po jedinici površine. Također mogu varirati ovisno o raspoloživim hranjivima i vodi tijekom vegetacije, tako da su razlike u visini stabljike između pojedinih godina i po nekoliko centimetara.

Svi se još sjećamo sušne 2003. godine, kad su sve sorte imale nižu stabljiku, zbog iznad prosječno visokih temperatura i zraka i tla, kao i nedostatka oborina. U ovoj godini, uz izrazito blagu lanjsku zimu, uz neuobičajen raspored oborina, mnoge su pšenice polegle.

Također prilikom odabira sorte, moramo voditi računa i o potrebama izabrane sorte na dušičnim gnojivima. Naime, neke sorte trebaju manje dušika i moramo paziti da prekomjernom količinom ne izazovemo polijeganje.

Kod sorata koje sijemo sa malim brojem klijavih zrna po jedinici površine vrlo je važno dovoljno rano izvršiti prvu prihranu dušičnim gnojivima jer je karakteristika tih sorata da iz jedne posijane sjemenke formiraju dvije plodne vlati (klasa).

Rano u proljeće, prije kretanja vegetacije takvim je sortama nužno osigurati 50-60 kg N/ha (185-220 kg/ha KAN-a), u stadiju pojave prvog do drugog koljenca 30-40 kg /ha (110-150 kg/ha KAN-a), a u klasanju, do cvatnje 10-30 kg N/ha (35-110 kg/ha).

Ova posljednja prihrana (njome se postiže povećanje sadržaja bjelančevina u zrnu i povećava pekarska kvaliteta) često je izostavljena, a rijetki poljoprivredni proizvođači koji je primjenjuju, koriste UREA-u ili UAN zajedno s insekticidom (protiv leme) ili fungicidom (protiv bolesti klasa).

Rana proljetna prihrana vrlo je važna i kod sorata domaćih selekcionera. Ovisno o sorti prva prihrana iznosi 150-200 kg KAN-a/ha (40-55 kg N/ha), a druga 150 kg KAN-a/ha. Prihrane ovise o kondiciji usjeva nakon zime i vremenskim prilikama.

Zbog potreba korištenje mehanizacije tijekom vegetacije, preporučljivo je ostaviti stalne tragove prilikom sjetve.

Gnojidba mora biti u skladu s plodnošću tla i planiranim prinosom. U našim proizvodnim uvjetima vrlo mali broj poljoprivrednih prizvođača raspolaže točnim podacima o opskrbljenosti parcela hranjivima.

Uobičajeno je korištenje mineralnog gnojiva NPK formulacije 15 : 15 : 15. Međutim, to nije dovoljno. Neki naši selekcioneri i oplemenjivači preporučuju u osnovnoj gnojidbi zaorati 100 kg/ha UREA-e i 300 kg/ha N:P:K formulacije 7:20:30, a u startnoj gnojidbi 200 kg/ha N:P:K formulacije 15:15:15. To ukupno u čistim hranjivima iznosi: 51 kg N/ha, 90 kg P2O5/ha i 120 kg K2O/ha. Kroz prihrane dodajemo 90-100 kg N/ha.

Pšenica za prinos 6 tona /ha treba: 150-160 kg N/ha, 80-100 kg P2O5/ha i 100-120 kg K2O/ha. Iz gore opisane gnojidbe, vidi se da smo podmirili potrebe za ostvarenje visokog prinosa.

Sorte se razlikuju i u adaptibilnost na rok sjetve.

Proizvođači koji siju veće površine pšenicom, trebali bi u sjetvenoj strukturi imati sorte različite duljine vegetacije, jer različite vremenske prilike pogoduju različitim sortama.

Bez obzira na sve navedeno, ponekad su naši poljoprivrednici iz nekih razloga primorani sijati pšenicu po pšenici. Ukoliko je to nužno, tada takve parcele trebaju biti posijane u najkasnijim sjetvenim rokovima.

Sjetva sjemena pšenice zaraženog biljnim bolestima vrlo je opasno i štetno jer:

  • direktno umanjuje urod pšenice
  • smanjuje kvalitetu proizvoda u polju i skladištu
  • povećava zarazu tla za posijani usjev, ali i za usjeve koji slijede, a neke su bolesti zajedničke i pšenici i kukuruzu i ostaju u tlu više godina.

    Tretiranje sjemena jest postupak nanošenja fungicida (ili rjeđe insekticida) na sjeme u svrhu suzbijanja širenja biljnih biljnih bolesti (ili zaštite mlade biljčice od insekata). Tretiranje sjemena je najjednostavnija i najekonomičnija metoda zaštite bilja, ali se mora obaviti kvalitetno i prikladnim (djelotvornim) fungicidom kako bi se postiglo:

Sijati treba deklarirano sjeme, ne samo radi navedenih razloga, već proizvođači moraju sačuvati deklaraciju i račun radi ostvarivanja prava na poticaj za proizvodenu pšenicu.