Matična ploča nije ništa drugo nego li tiskana ploča,odnosno sklopovna ploča.Ona električki povezuje sve ostale komponente.Ovdje ćemo govoriti o matičnoj ploči u standardnom osobnom računalu,ali matične ploče postoje i u ostalim elektroničkim uređajima kao u mobitelima,npr.

Tipično osobno računalo na matičnoj ploči sadrži procesor(odn.centralnu jedinicu iliti CPU),radnu memoriju i grafičku karticu,odn.neku vrstu grafičkog uređaja.Na matičnu ploču se spajaju i sve ostale komponente,kao tvrdi disk,optički pogoni i ostala periferija.
Daleko najvažnija komponenta matične ploče jest chipset,u koji spada FSB sabirnica(eng.Bus).Ona pruža sučelje koje omogućuje komuniciranjeprocesora sa northbridgeom i onda sa ostalim komponentama.Postoje nekoliko vrsti sabirnica,ali prije ćemo objasniti pojmove northbridge i southbridge.

Northbridge je neka vrsta kontrolera koja omogućava komunikaciju izmedu procesora,radne memorije te grafičke kartice(AGP ili PCI Express) i southbridgea.Southbridge se još zove I/O kontroler(engl.input/output controller)što bi u prijevodu značilo ulazno/izlazni  kontroler i on komunicira sa sporijim komponentama jer nije direktno povezan sa procesorom.Ovo su neke od komponenata na matičnoj ploči s kojima southbridge komunicira:

-PCI sabirnica
-sat
-napajanje
-USB
-SATA
-IDE

Dakle,sada kada znamo pojmove northbridge i southbridge,vratit ćemo se na vrste sabirnica:

-IDE ili SATA sabirnica spaja southbridge sa tvrdim diskovima ili optičkim uređajima
-AGP/PCI express sabirnica spaja grafičku karticu sa radnom memorijom i procesorom
-PCI sabirnica spaja PCI utore(eng.slotove)sa southbridgeom

Sada kada smo naučili osnovne pojmove i funkcije,krenut ćemo na glavne komponente matične ploče:
CPU socket(ležište za procesor) – to je komponenta u koju se smješta procesor i omogućuje da procesor uopće komunicira sa matičnom pločom.
BIOS(Basic Input/Output Sytem) – to komponenta koja je dizajnirana da se prva pokrece pri paljenju racunala.Primarna funckija BIOS-a je da identificira,testira i pokrene ostale komponente računala,kao tvrdi disk,grafičku karticu,itd.
Memory slots(ležišta za radnu memoriju) – služe za spajanje radne memorije sa matičnom pločom i obicno ih ima 4.
PCI utor – služi za spajanje zvučnih,mrežnih i tv kartica sa matičnom pločom
AGP utor – služi za spajanje grafičkih kartica,danas ga je zamijenio PCI express utor,makar je još upotrebi(rijetkoj)
IDE/SATA konektori – služe za spajanje optičkih uredaja i tvrdih diskova sa matičnom pločom
USB priključci – opće poznati i služe za spajanje vanjskih uređaja kao printera,miševa,tipkovnica,USB stickova
CMOS baterija – Pamti osnovne postavke koje su nužne za rad računala,a takoder pamti i točno vrijeme kada je racunalo ugašeno
Konektori za integriranu periferiju – konektori za zvucnike,miš i tipkovnicu,serijski i paralerni port,ethernet,firewire,LAN
Senzori za temperaturu,voltažu i brzinu vrtnje ventilatora.
Nove tehnologije:

nVidia SLI i ATI Crossifre

nVidia SLI i ATI Crossfire tehnologije omogućuju povezivanje dvije ili više grafičkih kartica zbog dobivanja boljih performansi.Većina novijih grafičkih kartica omogućava te tehnologije.Naravno,da bismo mogli koristiti SLI ili Crossfire treba nam maticna ploca koja podržava te tehnologije gdje obvezatno spada najmanje dva PCI Express 16X/8X slotova.Važno je napomenuti da SLI ili Crossfire ne udvostrucuju performanse jedne graficke kartice,niti udvostrucuju efektivnu kolicinu VRAM-a(video memorije),nego su performanse malo ispod 2x.
Formati ploča(Form factor)

To su standardizirane veličine matičnih ploča da pašu u odredene veličine kućišta.Ima ih dosta,ali cemo ovdje navesti najuobičajenije i najcešće formate:

ATX – najviše korišteniji format danas
Mini-ATX – manjih dimezija za manja kućišta
micro-ATX – još manjih dimezija za još manja kućišta
BTX – Intelov standard koji bi trebao zamijeniti ATX format
Dakle da rezimiramo i ponovime osnovne pojmove i funkcije matične ploče:

-CPU preko FSB(Front Side Bus)komunicira sa Northbridgeom
-Northbridge je čipset,odn.zatvoreni sklopovni krug koji omogućava komunikaciju radne memorije,grafičke kartice sa procesorom.On takoder komunicira sa southbridgeom
-Southbridge je takoder cipset koji komunicira sa sporijim komponentama kao tvrdim diskovima i optickim uredajima.On preko Northbridgea komunicira sa procesorom
-Chipset je integrirani strujni krug sastavljen od više dijelova koji rade kao jedna cjelina.Kada govorimo o računalima,chipset se sastoji od Northbridgea i Southbridgea.
-Sabirnica je podsistem koji prenosi podatke izmedu komponenata u računalu
-Slot je ležište u koje se spajajaju proširujuće kartice(AGP i PCI Express slotovi za graf.kartice,PCI slotovi za mrežne,TV i ostale kartice.)
-Socket je ležište kojim matična ploča komunicira sa čipovima(najvažniji CPU socket)
Kupnja matičnih ploča:

Matična ploča je jedna od češće zanemarivanijih komponenti pri kupnji računala,a ona je itekako važna.Ploče se obično dijele prema socketu CPU-a.Ovo je lista novijih i najčešćih socketa sa podržanim procesorima i chipsetima matičnih ploča koji nose taj socket.

Intelovi procesori:

LGA 775(Socket T) – chipsets G35,G45,Gxx,Q35,Q45,Qxx,P35,P45,X38,X48 – Intel Dual Core,Core2Duo,Core2Quad procesori
LGA 1156(Socket H) – chipsets P55 i planirani dolazak H55, H57, P57 i Q57 – Intel Core i3,Intel Core i5,Intel Core i7 860/870 procesori
LGA 1366(Socket B) – chipset X58 – Intel Core i7
AMD-ovi procesori:

Socket AM2 – Nasljednik Socketa 754 i 939
Socket AM2+ – poluprijelaz sa Socketa AM2.AM2+ procesori su kompatibilni sa AM2 socketima i obrnuto.Razlika AM2+ od AM2 je u nekim tehničkim specfikacijama.Fizički su praktički isti
Socket AM3 – Najnoviji socket za Phenom II procesore i podršci za DDR3 radnu memoriju.
Nakon što ste utvrdili koju matičnu ploču kupiti za odabrani procesor,obratite pozornost na ostale specifikacije:

1.Podržana radna memorija i maksimalna dozvoljena količina RAM-a- npr.DDR2 1600 max 16GB- ovo znači da matična ploča podržava DDR2 memoriju maksimalnig radnog takta do 1600MHz i maksimalno 16GB ukupne radne memorije.Naravno,podrazumijeva se i da procesor podržava DDR2 memoriju.Kad smo već kod radne memorije objasnit ću pojmove dual i triple channel:

Dual Channel je tehnologija koja teoretski udvostručuje prijenos podataka kroz radnu memoriju.Matične ploče koje podržavaju Dual Channel obično imaju 4 utora od dvije boje(npr.2 crna i  2 plava).Da bi radna memorija radila u dual channelu,jedan keks stavite u prvi crni utor,a drugi keks u drugi crni utor.Sada radna memorija radi u dual channelu.

Triple channel – dakle,pretpostavljate da radi na istom principu kao i dual-channel samo što utrostručuje prijenos podataka.Matične ploče koje podržavaju triple channel obično imaju 6 utora(npr.3 crna i 3 plava).Da bi RAM radio u triple-channelu jedan keks u prvi crni utor,drugi keks u drui crni utor i treći keks u treći crni utor.Sada radna memorija radi u triple-channelu.Nije dovoljno da samo matična podržava triple channel,nego isto to mora podržavati i procesor.Dual channel memorije obično dolaze u paketu od 2 keksa(2x1GB,npr),dok triple-channel memorije dolaze u paketu od 3 keksa(3x1GB,npr.)

Triple channel memoriju trenutno podržavaju samo LGA1366 procesori,odn.matične ploče,dok svi ostali samo dual-channel.

2.Utori za proširivanje – AGP/PCI.Najzastupljeniji su PCI-Express x16/x8 za grafičke kartice i gotovo da više ne postoji AGP.Oznaka SLI/Crossfire znači da matična podržava uparivanje više graf.kratica.
– PCI Express x1 služi za povezivanje TV-kartica,mrežnih kartica,zvučnih kartica itd.
3.Kontroleri za optičke uređaje/tvrde diskove – ATA/S-ATA/PATA.Danas su najčešći SATA priključci te da bi mogli spojiti optički pogon/tvrdi disk on se također mora povezivati preko SATA sučelja.

4.Količina ostalih portova – USB/PS/2,audio portovi itd…

Proizvođači matičnih ploča – Kvalitetniji su: ASUS,DFI,ASROCK,Gigabyte,MSI…