Nije važno dali ste lav ili gazela, kad sunce izađe, bolje da počnete trčati

Almir Badnjević, jedini je doktor nauka iz oblasti biomedicinskog inžinjeringa u BiH.
O njegovoj uspješnosti  svjedoči i činjenica da ga je ugledni američki magazin „Marquis“, svrstao na svoju listu najistaknutijih ljudi na svijetu “Who is Who in the World”.
Tako se Badnjević, zahvaljujući rezultatima svoga rada, već kao tridesetogodišnjak, našao među tri posto najuspješnih ljudi u svijetu iz različitih oblasti, među kojima su i dobitnici Nobelove nagrade, uspješni biznismeni, najpoznatiji naučnici.

Almir Badnjević: Nije važno da li ste lav ili gazela, čim sunce izađe, bolje vam je da počnete trčati

Badnjević: Svrstan na listu najuglednijih ljudi u svijetu

Razgovarala:Semira DEGIRMENDŽIĆ

Rođen u Bosanskoj Krupi, ovaj mladi i uspješni čovjek docent je na Međunarodnom Burch Univerzitetu kao i šef odsjeka za genetiku i bioinžinjering, te predaje na Tehničkom fakultetu  Univerziteta u Bihaću i Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

Pored toga, na čelu je Društva za medicinski i biološki inžinjering u BiH koje postoji od 2014. godine, te rukovodi jednom od najopremljenijih laboratorija za testiranje medicinske opreme u Evropi, „Verlab“ koju je Institut za mjeriteljstvo BiH ovlastio za ove poslove.

almir-badnjevic-3

U intervjuu za „Avaz“ Badnjević govori o odnosu države prema mladim i uspješnim ljudima, o ličnom uspjehu, o tome kako ćete znati jesu li uređaji u zdravstvenim ustanovama namijenjeni pacijentima, ispravni i verificirani, o razvoju biomedicinskog inžinjeringa u BiH, a ima i poruku za sve mlade ljude .

Perspektivna oblast

U posljednje tri godine, u BiH se, zahvaljajući prvenstveno Vama, mnogo govori o medicinskom i bioinžinjeringu(BMI) bez kojeg se medicina ne može zamisliti. Šta je u stvari BMI i koje sve oblasti obuhvata?

-Biomedicinski inžinjering je multidisciplinarna oblast u kojoj se primjenjuju inžinjerska znanja i principi za potrebe rješavanja problema u medicini, te uopšteno zdravstvu (farmacija, stomatologija, biologija, hemija,…). Mi smo od 2014. godine kako smo se odlučili aktivno baviti s ovom oblašću, kao jednom od najperspektivnijih u tom momentu, krenuli s razvojem u svim postojećim smjerovima iz ove oblasti. Tako smo u nevladinom sektoru oformili Društvo za medicinski i biološki inžinjering u BiH, kojeg čine istaknuti univerzitetski profesori, stručnjaci i studenti iz svih srodnih oblasti. Društvo je trenutno predstavnik BiH u krovnoj svjetskoj kući iz ove oblasti, IFMBE (International Federation for Medical and Biological Engineering).

U privatnom sektoru smo oformili jedan od najopremljenijih laboratorija za testiranje medicinske opreme u Evropi,“ Verlab“.

almir-badnjevic-2

U akademskom sektoru je s radom počeo odsjek za Genetiku i bioinžinjering na Međunarodnom Burch Univerzitetu, kao jedinstven studij u ovom regionu. Na taj način imamo pokrivene sve potrebne nivoe, kako bi ova oblast u potpunosti zaživjela.

U kojoj mjeri naučna i profesionalna zajednica u BiH prate svjetske trendove u biomedicinskom inženjeringu, i kakvo je stanje ove discipline kod nas? Je li država svjesna značaja ove oblasti?

-U BiH nažalost nemamo dovoljan broj ljudi koji su aktivno uključeni u neke nove oblasti, pa tako ni u BMI. Veliki je broj naučnih radnika koji su poprilično zatvoreni, te uopće nisu zainteresirani za istaživanjem i sticanjem novih znanja, pa samim tim ni trenutnih svjetskih najpopularnijih profesija. Razlozi za takvo nešto su višestruki. S druge strane, kada pogledate profesionalnu zajednicu, njima je neophodno da prate svjetske standarde ukoliko žele da opstanu na tržištu, tako da su oni redovno  uključeni i prate sve što se dešava na svjetskoj sceni, te uz prisustvo velikog broja stranih eksperata sprovode svoje poslove kako u BiH, tako i van naše zemlje.

Poznato je da ste na čelu  Društva za medicinski i biološki inženjering u BiH i laboratorija „Verlab“  zaduženog za verifikaciju medicinskih uređaja u BiH, te da znanje prenosite studentima na više univeriteta u BiH. Na koji način država koristi Vaš potencijal?

-Tako je. Kao docent radim na Međunarodnom Burch Univerzitetu kao šef odsjeka za genetiku i bioinžinjering, te na Tehničkom fakultetu Univerziteta u Bihaću i Elektrotehničkom fakultetu SUniverziteta u Sarajevu. Na Burchu koristimo maksimalno i kapacitete laboratorije „Verlab“ u radu sa studentima, kako bi ih  upoznali s posljednjim svjetskim tehnologijama.

Država ne koristi potencijale uspješnih

Sa mog stanovišta, država uopće ne koristi kako moj, tako niti potencijal većine drugih mnogo uspješnijih ljudi od mene.

U posljednjih nekoliko godina, otkako smo  aktivni na području BiH, nakon što smo kroz različite projekte zaposlili oko 300 ljudi u BiH da se bave sa ovom oblašću, nikad niko od odgovornih državnih organa se nije zanimao za ovo šta radimo, a pogotovo nije pomogao ni u kom slučaju.

almir-badnjevic-4

Na najvećoj Međunarodnoj konferenciji o medicinskom i biološkom inžinjeringu CMBEBIH 2017 u jugoistočnoj Evropi,  prvi put su nas simbolično pomogli i podržali Vlada Kantona Sarajevo na čelu s premijerom Elmedinom Konakovićem i općina Ilidža na čelu s načelnikom prof.dr. Senaidom Memićem.

Svi ostali nivoi vlasti, a obratili smo se na sve moguće koji postoje u BiH, nisu podržali ovu najveću regionalnu stručno-naučnu konferenciju i tako je svakodnevno u našem radu.

Kakve rezultate pokazuju kontrola i verifikacija instrumenata, i uređaja koji se primjenjuju u medicinske svrhe ? Koliko se možemo pouzdati u ispravnost tih uređaja u BiH i jesu li pacijenti izloženi  rizicima kada je u pitanju njihova  ispravnost?

-Redovna godišnja verifikacija medicinskih uređaja sa funkcijom mjerenja potvđuje da li su mjerenja tačna i precizna, odnosno da li su njihova odstupanja u dozvoljenom zakonskom opsegu.

Svako mjerilo koje se proglasi ispravnim, odnosno na koje se postavi verifikaciona oznaka izdana od strane Instituta za mjeriteljstvo BiH je tačno i precizno, te posjeduje međunarodnu sljedivost do referentnih etalona.

Sva mjerila na kojima nema verifikacione oznake Insituta za mjeriteljstvo BiH ili nisu verifikovana ili su netačna. U tom slučaju slobodno možete zahtijevati da vas se ne pregleda  tim aparatom, jer dijagnoza ili tretman  tim uređajem nije ispravna.

Društvo za medicinski i biološki inženjering u BiH nedavno je u Sarajevu bilo domaćin Međunarodne konferencije o medicinskom i biološkom inženjeringu (CMBEBiH 2017) .Jeste li zadovoljni kako je protekao ovaj skup i šta on znači za BiH ?

-Radi se o najvećoj stručno-naučnoj konferenciji u jugoistočnoj Evropi koja je od 16. do 18. marta 2017. godine okupila više od  700 učesnika iz 37 zemalja svijeta. Na konferenciji je izloženo 120 prihvaćenih naučnih radova čiju publikaciju je radila jedna od najvećih izdavačkih kuća na svijetu, Springer Nature. Konferencija je organizovana u suradnji sa najznačajnijim akademskim institucijama u BiH i naših sponzora, te bila je podržana od strane najvećih evropskih i svjetskih organizacija iz ove oblasti (IEEE, IFMBE,  ESEM).

Pored naučnog dijela, bile su organizirane i tri  industrijske radionice, a koje su se bavila mogućnošću kreiranja industrije biomedicinskog inžinjeringa u BiH, formiranjem prvih bh. „biznis anđela“, stipendiranjem najboljih studenata, ponudama različitih stipendija za Master i PhD studije, demonstracijom softvera za planiranje operacija, te prezentacijom drugih brojnih aktivnosti.

Vjerujem da će doći vrijeme za sposobne

Smatrate li da će u BiH doći vrijeme da državu vode sposobni, a ne „podobni“ kadrovi što je danas uglavnom slučaj kada su u pitanju brojne značajne funkcije koje se dodjeljuju prvenstveno po stranačkoj pripadnosti.

– Ukoliko želimo svi naprijed, a ne samo odabrane grupice u BiH, ja se iskreno nadam da će doći takvo vrijeme. Svakodnevno smo svjedoci nesposobnosti i nekompetentnosti većine podobnih na funkcijama, čak nisam siguran da li su njihovi postupci za smijanje ili plakanje.

Šta govore Vaša iskustva iz rada s mladima? Vide li oni svoju  budućnost u BiH?

-Mladi ljudi su najveći potencijal ove države. Malo koja država se može pohvaliti sa ovolikim potencijalom, što dokazuju oni koji su dobili priliku da ostanu ovdje i rade, ali isto tako i svi oni koji su otišli van BiH. Svi su na izuzetno dobrim pozicijama i vrlo su respektabilni među svojim kolegama.

Šta biste im poručili?

– Da nikad ne odustaju. Da se svakodnevno bore za sebe i za svoju državu. Samo jednu domovinu imamo, a to je BiH. Da ne glasaju za stranke, nego za imena i ljude sa vizijama i konkretnim planovima. I ja često volim navesti jednu poznatu misao koja glasi: „Svakog se jutra u Africi probudi jedna gazela. Ona zna da čim otvori oči, mora trčati brže od najbržeg lava, inače će biti pojedena. Isto tako, svakog se jutra u Africi probudi i jedan lav. On zna da mora trčati brže od najsporije gazele, inače će umrijeti od gladi. Dakle, nije važno da li ste lav ili gazela. Čim sunce izađe, bolje vam je da počnete trčati“.

Ugledni američki magazin Marquis, svrstao Vas je na svoju listu najistaknutijih ljudi na svijetu “Who is Who in the World”. Koje ste kriterije morali zadovoljiti da bi se našli u prestižnom društvu najpoznatijih svjetskih naučnika i nobelovaca?

– Marquisova publikacija je godinama standard za sveobuhvatnost i pouzdanost biografskih podataka najznačajnijih osoba na svijetu iz svih oblasti djelovanja. Od ekonomije, politike, nauke do sporta, umjetnosti i kulture. Meni je u junu mjesecu 2016. godine stigao e-mail sa obavještenjem da sam jedan od kandidata čija biografija može da se nađe u Marquis Who’s Who in the World za 2016. godinu. Uslovi su bili da djelujete u različitim sferama akademskom, profesionalnom, da ste prepoznati medijski, naučno i slično. Dakle, potrebno je da ste u potpunosti zastupljeni u svojoj oblasti na svjetskom nivou. U novembru 2016. godine stigla je potvrda da je moj CV odabran, te da je uvršten  među  tri posto ljudi u svijetu. S obzirom da je Marquis najveća svjetska baza, čast mi je kao jednom 30-godišnjaku biti među tri posto  najuspješnih ljudi u svijetu iz različitih oblasti, među kojima su i dobitnici Nobelove nagrade, uspješni biznismeni, najpoznatiji naučnici.

Udžbenik za sve

Autor ste brojnih naučnih radova, a ovih dana ste promovirali knjigu “Uvod u nanotehnologiju”, koju će kao udžbenik moći koristiti studenti svih univerziteta u čijem je nastavnom planu i programu zastupljen predmet Nanotehnologija. O čemu je zapravo riječ?

– Univerzitetski udžbenik „Uvod u nanotehnologiju“ je prvi udžbenik ovog tipa u BiH kojeg je izdao Univerzitet u Sarajevu. Naime prof.dr. Enisa Omanović Mikličanin sa Poljoprivrednog-prehrambenog fakulteta UNSA i ja smo se počeli baviti i sa ovom oblašću, te s obzirom da nije postojao udžbenik ovog tipa, željeli smo napisati jednu takvu knjigu koja će pomoći studentima da lakše savladaju sve nepoznanice o ovoj temi , ali i  da približi svima ostalima ovu vrlo perspektivnu oblast.

Avaz-autor: S.D.