Napravio gumeni bunar za navodnjavanje

Rekorder uprkos suši

Navodnjavanjem iz neobičnog bunara Slavko Ljoljić na pragu da proizvede najbolju soju u regionu. Očekuje prinos teži od 5 tona po hektaru
 Slavko Ljoljić, poljoprivrednik iz gradiškog naselja Kruškik, očekuje rekordan urod soje. Na parceli od 12 hektara, udaljene nekoliko stotina metara od rijeke Save, Slavko je posijao soju. Ništa, kako kaže, nije prepuštao slučaju. Sa agronomima je do detalja razradio ‘taktiku’, pa zadovoljno trlja ruke i očekuje prinos od oko šezdeset tona.

“Godinama sam sijao kukuruz i stručnjaci su mi rekli da moram voditi računa o plodoredu. Dali su mi do znanja da je soja najbolja predkultura, odnosno da daje dobre prinose, a i obogaćuje zemljište pošto ima kvržice sa azotom na korijenju. Išao sam po njihovoj recepturi i evo vidite, soja je kao na oglednom polju”, zadovoljno konstatuje Ljoljić.

Slavko je predosjećao da će godina biti sušna, pa se odlučio na navodnjavanje. Vodu iz Save nije mogao dovesti do parcele zbog udaljenosti, pa se odlučio na kopanje bunara i izradu vlastitog sistemaza navodnjavanje.

Napravio gumeni bunar i plastični sistem za navodnjavanje

“Mnogo ljudi mnogo zna. Nasavjetovali su me da kopam bunar te da ga umjesto betona oblažem kamionskim gumama. Tako sam i uradio i uštedio odmah u startu. Došao sam do vode i evo vidite danima navodnjavam jakom pumpom, a nivo vode u bunaru ne spada ispod 1,5 metra”, kaže Ljoljić.

Slavko je većinu sistema za navodnjavanje sam napravio od plastičnih i pocinčanih cijevi, a potom je kupio veliki rasprskivač, koji baca vodu tridesetak metara. Usjevu je dao dovoljno đubriva, a i zaštita od korova je bila izvanredna. Soja je čista i sa velikim brojem rodnih mahuna.

Fotografije ove zanimljive izvedbe pogledajte u galeriji ispod teksta!

“Samo da do oktobra ne bude grada. Vjerujem s obzirom na rodnost da će prinos biti veći od pet tona po hektaru. Troškovi navodnjavanja i mog truda će se sigurno otplatiti, bit će i dobre zarade, a od neprocijenjive vrijednosti je što znam da ću obogatiti zemljište azotom iz atmosfere, jer soja je leguminoza, a to znači da usvaja azot iz atmosfere uz pomoć azotofiksatora”, rekao je Slavko Ljoljić, poljoprivrednik iz gradiškog naselja Kruškik.

Osim navodnjavanja, zaštite od korova i bolesti i prihrane, Slavko je prema recepturi agronoma posvetio dovoljno pažnje i pripremi zemljišta. Nakon uspješnog i kvalitetnog oranja, dosta pažnje posvetio je finoj obradi zemljišta, kako bi poravnao i najmanje depresije. Na taj način će, kako tvrdi, kombajn moći da obere i najniže, a ujedno i najrodnije mahune soje. Za tržište Slavko ne brine, jer je soja veoma tražena od strane mnogobrojnih fabrika stočne hrane u Gradišci i okolini.

 


Boško Grgić

Autor Boško Grgić

Boško je inžinjer menadžmenta sa dugogodišnjim iskustvom u poljoprivredi i novinarstvu. Autor na desetine tv, radio i štampanih serijala o poljoprivrednoj proizvodnji.