Semberija je najveća žitnica u BiH, a posljednja ljetna aktivnost tamošnjih ratara je berba kukuruza. Ona je trenutno u završnoj fazi, a prinosi su izuzetno loši, što će se, kako upozoravaju poljoprivrednici, odraziti na kvalitet junećeg mesa.
Okvirno 20 hiljada hektara obradivog zemljišta ove godine ratari u semberskom i majevičkom kraju zasijali su kukuruzom, što predstavlja istu površinu kao i prošle godine. Međutim, u odnosu na lanjske, prinosi su zbog velikih suša manji za čak 70 posto te poljoprivrednici stanje ocjenjuju katastrofalnim.
“Berba kukuruza je trenutno pri samom kraju, a on nam je sada najaktuelnija tema, zbog činjenice da je urod znatno podbacio. Na određenim parcelama je u potpunosti uništen, tako da ljudi nemaju računa aktivirati kombajne. Sada su u velikim problemima, a kada je riječ o kvalitetu, na onim parcelama na kojima je uspio opstati, možemo istaknuti da je prosječan”, kazao je za Klix.ba Savo Bajakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivednika Semberije.
U aktuelnoj situaciji od velikog značaja bi bilo aktiviranje robnih rezervi kukuruza na državnom nivou, koje, kako Bakajlić tvrdi, nažalost ne postoje. Inače, on se u najvećoj mjeri koristi za tovljenje junadi, za koje je izvjesno da tokom predstojeće zime neće imati adekvatnu prehranu.
“Cijela situacija će se odraziti na kvalitet junećeg mesa. Uz to bismo se mogli susresti i s manjkom novih količina mesa, jer uzgajivači trenutno ne planiraju nabavljati novu stoku za tov.
Površina na kojoj se nalazio kukuruz trebala bi biti zasijana pšenicom i ozimnim usjevima, međutim, zbog nedostatka kišnih padavina, upitna je jesenja sjetva, koju dodatno remete i cijene repromaterijala. One su ove godine znatno više u odnosu na 2020. godinu, a poljoprivrednici poručuju da pomoć od vlasti dosad nisu dobili.
“Sada bi svi trebali reagovati, ali po tom pitanju se ništa ne dešava. Svaki poljoprivrednik u semberskim i majevičkim krajevima će svoju sjetvu upoloviti, jer na drugačiji način ne može djelovati. Raniji okvirni plan je bio takav da se obradi između 15 i 17 hiljada hektara zemlje, ali u razgovoru s poljoprivrednicima to bi moglo biti umanjeno za okvirno 20 posto”, zaključio je Bakajlić.
Poljoprivrednici s područja Semberije i Majevice sada očekuju aktiviranje mehanizama Vijeća ministara BiH kako bi se izašlo iz aktuelne situacije.
www.klix.ba
