Elektronizacija baza podataka u zdravstvu posljednjih nekoliko godina je glavni infrastrukturalni projekat u zdravstvenim ustanovama u čitavom regionu. Zbog obima posla, prirode subjekata koji se obrađuju, te kontinuiteta rada, proces elektronizacije nailazi na poteškoće i velika ometanja u svom sprovođenju.

Osim prepreka objektivne, tehničke prirode, pacijenti nemaju dovoljno razumijevanja prema adaptacijama na bazama podataka, a sa druge strane zdravstveni radnici se ne smatraju odovornim da usvajaju nove, komplikovanije korake u osposobljavanju i zahtjevnijoj administraciji.

Istražili smo koliko je elektronizacija sistema podataka o pacijentima efikasna i kako se zdravstvene ustanove u regionu bore sa polovičnom infrastrukturom, te kakve su prognoze za postojanost ove vrste organizacije rada.

Proteklih sedmica medijima se obratilo Udruženje ljekara porodične medicine u Hrvatskoj uz dozu zabrinutosti zbog načina uvođenja i popunjavanja takozvanih e- karton.

Hrvatski ljekari porodične medicine smatraju kako će zbog ovog metoda elektronske koordinacije i kreiranja jedinstvene baze podataka pacijenata imati manje vremena za primarni posao zbog povećane administracije.

U Koordinaciji hrvatske obiteljske medicine (koHOM) smatraju da je novi sistem e-kartona u potpunosti neprihvatljiv.

„Informatizacija nekog sustava bi trebala značiti nalaženje novih rješenja za smanjivanje administracije, a ne njeno povećavanje na štetu onih koji su najodgovorniji za pacijente“, navodi se iz KoHOM-a.

Hrvatski ljekari porodične medicine se ograđuju od odgovornosti zbog nametnutog elektronskog sistema koji onemogućava svrsishodno djelovanje i pružanje pomoći pacijentima.

„Obavještavamo drage pacijente da nismo u mogućnosti dati ispravno objašnjenje, te ih upućujemo da se za tačnu informaciju obrate HZZO-u. Stoga upozoravamo i hrvatsku javnost te nadležne u Ministarstvu zdravlja i HZZO-u, da ne možemo prihvatiti rad u takvim uvjetima“, stoji između ostalog u saopćenju.

U Bosni i Hercegovini implementacija elektronskih zdravstvenih kartona započeta je krajem 2013. godine.

Prvobitna zamisao projekta, koja se ujedno već i realizuje, podrazumijeva kompletno praćenje pacijenta sa čitavim tokom liječenja koordinirano iz jednog centra.

„Dakle, u pitanju je jedinstvena baza podataka i softver gdje je osnovna zamisao propulzivnost sistema, odnosno omogućavanje bržeg rada i znatno bolje uvezanosti jedinica u zdravstvu. Jedan helpdesk znači puno, jer je na taj način dostupna koordinacija zdravstvenih subjekata, a sve su to još samo početne ideje projekta“, navodi Arman Šarkić, glasnogovornik JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo.

Pozitivan feedback

Prema pokazateljima sa terena, u praksi je zabilježen pozitivan odjek zbog smanjenja upotrebe papirnatih dokumenata i nalaza, za početak, izgrađena je pretpostavka za planiranje više vremena koje bi ljekari mogli posvetiti svojim pacijentima.

U pojedinim ambulantama na užoj teritoriji Sarajeva još uvijek nisu instalirana tehnološka pomagala koja pružaju podršku elektronskom sistemu organizacije.

„U samom startu je bilo jako teško dok smo popunili podatke u elektronskim kartonima, ali sada je daleko lakše. Hroničnim bolesnicima dajemo propisanu terapiju na tri mjeseca što omogućava znatnu uštedu vremena na obostrano zadovoljstvo“, rekla je Vesna Šestak-Đurić, specijalista porodične medicine.

U ambulantama se bilježe znatno manji brojevi pacijenata, ali kao i u Hrvatskoj, radno vrijeme se u većoj mjeri troši na administrativne poslove.

„Elektronski karton nije još uvijek napravljen kako treba, dakle nedovršen je, još uvijek moramo voditi duplu evidenciju a time povećavamo obim administrativnih poslova“, smatra Šestak Đurić.

Prelazak na elektronski sistem bi trebao biti jedan veliki iskorak jer su i sada, u testnoj fazi koja je puno nedostataka i početnih grešaka već vidljive olakšice i prednosti.

Zdravstvo u Srbiji također prolazi kroz proces elektronske tranzicije. Zdravstveni radnici pozdravljaju novonastalu inicijativu jer će se pristup liječenju u znatnoj mjeri pojednostaviti, naročito u unutrašnjosti države gdje je za svaku veću specijalističku obradu potrebno posjetiti Beograd.

Novi informacioni sistem počeo je da se uvodi ovog proljeća, a prvi je uveden u Niškom regionu. Informatizacija se sprovodi dalje i u drugoj fazi se očekuje da bude obuhvaćena centralna i zapadna Srbija gdje i spada Raška oblast, odnosno Sandžak.

„Mi već radimo po novom sistemu, međutim, trenutno sve službe još uvek nisu priključene na informatičku mrežu unapređenja zdravstvene zaštite, ali one koje su u funkciji već beleže pozitivne rezultate“, kazao je doktor Goran Marković, specijalista opšte medicine i pomoćnik direktora Doma zdravlja u Tutinu.

Odabrani ljekar kao oslonac

Koncept rada je sljedeći, pacijent kod izabranog ljekara u elektronskoj formi vrši zakazivanje pregleda kod specijaliste, što znači da pacijent ne mora više ići lično i zakazivati preglede, već to radi ljekar porodične medicine.

„Očekuje se da se ovakva praksa do kraja godine proširi na celu Srbiju, tako da mi iz Tutina ne moramo da šaljemo pacijenta za Beograd da bi samo izvršio zakazivanje termina pregleda kod specijaliste, već izabrani lekar preko raspoloživog softvera vrši rezervaciju termina pregleda“, navodi doktor Marković.

Ova praksa predstavlja neupitnu prednost u odnosu na stari sistem „papira“, jer prije svega u pitanju je ušteda vremena i novca pacijenata, i samo ovaj progres već olakšava posao u ogromnoj mjeri.

U toku je migracija na elektronski sistem, u razgovoru sa specijalistima porodične medicine došli smo informacije da na terenu vlada velika doza optimizma i objeručke prihvataju svaku inovaciju u zdravstvu koja ima cilj unaprijeđenje te humane misije.

„Imamo prosečno definisan dnevni fond od 34 pacijenta dnevno, a često taj broj dostiže i do 60 pacijenata koje obradimo na dnevnoj osnovi, dakle sve se može kad se hoće. Veoma sam optimističan prema novinama, očekuje znatno unapređenje efikasnosti, samo je potrebno prebroditi ovaj početni period, a moram priznati da sam lično u startu pružao otpor promenama. To radi ceo svet, a zašto nebismo i mi“, kaže doktor Goran Marković.

Zbog otpora prema usvajanju novih saznanja te lošoj adaptaciji na promjene, neki ljekari kritikuju tranziciju na elektronski sistem i traže da budu pošteđeni administrativnih poslova.

Informatička (ne)pismenost

Konflikt potiče iz vrlo osjetljivog područja, jer je u suštini individualna stvar. Riječ je o informatičkoj nepismenosti, odnosno koliko su ljekari edukovani i pripremljeni za rad na savremenim tehnologijama.

U razgovoru sa ljekarima porodične medicine došli smo do zaključka da je za obradu jednog pacijenta potrebno i do 45 minuta, a realno, u protokolu toliko vremena nema.

Namjera je jedna, a to je jedinstvena baza podataka koja je uspostavljena i efikasna, istovremeno je riješen problem sa viškom papira koji se u velikoj mjeri koristio za uputnice i apotekarske recepte. Sa druge strane, problem je više tehničke prirode i pitanje je samo vremena kada će se prevazići.

„Prema mišljenju pojedinih ljekara, zastupljeni softver bi trebao biti jednostavniji, i mogao bi u nekim segmentima koji su njima bitni, davati malo bolji presjek stanja podataka koji su ljekarima bitni, što je isključivo pitanje softvera i sposobnosti korištenja isog“, navodi Arman Šarkić.

U ovom trenutku potpuna korist progresa je još uvijek neosjetna i pomalo je neugodno raditi u nekompletiranom sistemu koju obuhvata dupli posao u administraciji. Ljekari se ne mogu dovoljno posvetiti pacijentima jer često moraju voditi duplu evidenciju, odnosno koristiti se sa prekomplikovanim aplikacijama.

„U startu smo bili skloni stereotipu gde teško prihvatamo novine, dugo radimo starim sistemom, u toku implementacije shvatamo da smo grešili startu i kako smo ovakve promene trebali da ranije prihvatimo. Dakle, novine u startu teško padaju ali su krucijalne jer se obim posla uvek povećava“, zaključuje doktor Marković iz Tutina.

Adaptacija na modernu tehnologiju je neminovna jer je krajnji cilj poboljšanje podrške pacijentima kojima je pomoć neophodna.

Sa druge strane nosioci promjena su zdravstveni radnici čija je svrha neosporiva humana misija i bezuslovna filantropija, što govori da je strpljenje plemenitih glavno oružje do postizanja potpuno funkcionalnog, zamišljenog modela unaprjeđenja zdravstva u regionu.