LILIUM BOSNIACUM – ENDEMSKI, A NAŠ

LILIUM BOSNIACUM – ENDEMSKI, A NAŠ

Pod tamnoplavim štitom sa šest zlatnih ljiljana, razdvojenih savršeno povučenom bijelom linijom, vojska Bosanskog kraljevstva širila je njegove granice ka moru i istoku. Sa bobovačkog dvora slane su autoritativne i cijenjene poruke kojima su se bez pogovora pokoravali zapadni i istočni prvaci.

 

Motiv ljiljana kao simbola bogate srednjovjekovne historije naše domovine, oduvijek je nailazio na divljenje i poštovanje. Još za vrijeme čvrste vladavine Kotromanića, na čijem grbu pronađe svoje uzvišeno mjesto, bio je predmetom dubokih naklona od strane susjednih, ali i neprijateljski raspoloženih vladara ..

Pod tamnoplavim štitom sa šest zlatnih ljiljana, razdvojenih savršeno povučenom bijelom linijom, vojska Bosanskog kraljevstva širila je njegove granice ka moru i istoku. Sa bobovačkog dvora slane su autoritativne i cijenjene poruke kojima su se bez pogovora pokoravali zapadni i istočni prvaci. Bosanski ljiljan tako je svjedočio do tada najekspanzivnijem periodu bosanske državnosti i postojanja zemlje u kojoj danas živimo. A Lilium bosniacum, od koga sve poče, zavrijedi posebno mjesto na botaničkoj karti porodice ljiljana, zahvaljujući specifičnom izgledu i porijeklu, jer nigdje drugo mu se osim raskošnih planina bosanskih ne može obradovati.

https://www.youtube.com/watch?v=5ZuIQySbDKA&t=28s

Kraljeva Sutjeska u svom Franjevačkom samostanu ljubomorno čuva spomen na taj zlatni period. Bosanski franjevci su kroz vijekove, uprkos svim iskušenjima i izazovima, uspjeli sačuvati mnoge vrijedne artefakte srednjovjekovlja. Na mnogima od njih ljiljani su nalazili svoje počasno mjesto. Kovani novac kojim su se tada vršile transakcije, pažljivo izrađen i korišten, opstao je sve do danas kao nijemi svjedok vremena kada se stvarala bosanska državnost. Ulaskom u ovo malo mjesto koje pripada općini Kakanj zatiće Vas tišina koju prekida blagi žubor netaknute rijeke Trstionice, što Sutjesku presijeca na dva dijela – stari i novi.

Tišina stanuje tu već neko vrijeme i sve je glasnija, jer ovdašnje stanovništvo uglavnom čine srednjovječni i stariji ljudi. Mladost svoju sreću odlazi potražiti negdje drugo. Krećući se cestom uz njen tok, sa lijeve strane će Vas svojim autohtonim izgledom i sjajem pozdraviti jedna od najstarijih džamija u BiH, koju je, prema predanju, lično dao sagraditi sultan Mehmed El-Fatih.

Kraljevski duh u ovom malom mjestu možda nećete osjetiti na prvu, no ulaskom u prostor oko Samostana ponosnu historiju Sutjeske zorno će Vam dočarati blagi pogled kraljice Katarine sa replike njenog prijestolja, što se smjesti u podnožju starih zidina nekadašnjeg raskošnog dvora. Svakog trena očekujete da će Vas toplo pozdraviti, jer se prosto stiče dojam da je tu, baš tu stolovala i onomad, kada se odavde širio osjećaj pripadnosti slavnoj bosanskoj kruni.

https://www.youtube.com/watch?v=mF-cG1XnfJI

Visoke stijene koje sa sjeverne strane okružuju Sutjesku čine kapiju koja dalje uzvodno uz Trstionicu vodi još visočijem Bobovcu. Brda između ova dva mjesta pogledima osmatraju svakog znatiželjnika i putnika. Na tom prostoru rođena je i odijevana Bosna. Pečat bosanski ovdje udaren, hranjen i branjen bijaše. I biće ga, ako Bog da!

 

AUTOR

Mirza Imamović