Ništa ne bi bilo sporno, da se park neće prostirati preko privatnih posjeda Bošnjaka, u širokom luku zaobilazeći sela u kojima žive Srbi.
Indikativno je da su opštine Višegrad i Rogatica, isključene iz ovog projekta jer gravitiraju sela sa srpskim stanovništvom.
Desetak sela
Pojašnjenja radi, nacionalni park podrazumijeva zabranu gradnje na tom području bez posebne saglasnosti, kao i zabranu svake druge aktivnosti.
– Neće se moći baviti stočarstvom poljoprivredom čak nećemo moći brati ni gljive ako to nije nadzirano od strane nacionalnog parka – kažu mještani Ljeskovika, jednog od desetak sela koja su zahvaćena ovim projektom.
Duraković: Perfidna igra
Većina Srebreničana, senzibilno osjetljive kategorije – povratnici, protiv osnivanja nacionalnog parka nemaju ništa, ali im smeta da je samo zemlja u posjedu Bošnjaka obuhvaćena. Stoga, ovakvu inicijativu smatraju samo još jednom perfidnom igrom prekrajanja granica države BiH.
Ćamil Duraković, bivši načelnik opštine Srebrenica, kaže da je ovo ozbiljan udar na integritet BiH.
– Svako srpsko selo su izbjegli osim jednog dijela gdje se nalazi manastir. Razgovori su vođeni još 2011. godine kada sam sam ja imao inicijativu da se obnovi nekadašnji park prirode Sušica. Pokrenuli smo inicijativu da to obnovimo i taj resurs stavimo u svrhu turističkog resursa. Takav akt smo uputili kao inicijativu na Vladu RS. Od tad nikakvih pomaka na tom planu nije bilo, nastupio je stihijski period – kaže Duraković, koji je odlično upoznat u ove prilike.
Dalje, pojašnjava da iza svega stoji i Emir Kusturica, kontroverzni reditelj kojeg su mediji ranije povezivali sa pranjem novca i otimanjem zemlje od Bošnjaka gdje je u Viišegradu, uz političku podršku Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, sagradio Andrićgrad.
– Očito da postoji neki tihi dogovor između nacionalnog parka „Tara“ u Srbiji i pokušaja da se sve spoji u jednu cjelinu. Tada je to pokušao Emir Kusturica da Srbija i BiH naprave zajednički nacionalni park kojim bi upravo on upravljao. Nemamo nikakav problem da naša opština ima nacionalni park, prirodno bogatstvo koje može da bude benefit, ali ovo je previše – dodaje Duraković.
Zaštićena zona
Bez ikakvog usaglašavanja sa Bošnjacima, provukla se i inicijativa o formiranju naciopnalnog parka „Drina“. Nekada je na tim prostorima živjelo 12. 000 ljudi, od sela Krušev Do preko Luke do Ljeskovika.
Prema nacrtu Zakona o nacionalnom parku jasno je da sva bošnjačka sela spadaju u prvu zaštićenu zonu što uključuje sljedeće: ne mogu se graditi nikakvi objekti bez posebnog odobrenja, ne može se baviti stočarstvom niti poljoprivredom. Nacionalni park bi bio vladina institucija a njegovo sjedište u Srebrenici.
Žandari uz Drnu
Već su počele inicijative sa srbijanske strane gdje 150 pripadnika žandarmerije boravi na prostoru opštine Bajina Bašta na jezeru Perućac. Oni su tu da uvode nasilne restrikcije bh. državljanima koji imaju objekte na tom prostoru i već plaćaju drakonske kazne.
Autor: E. TRAKO
– avaz.ba
