Koji kukuruz posijati u moru ponude?

Kako odabrati hibrid kukuruza za predstojeću sjetvu među njih par stotina koje nude mnoge kompanije?
Direktorica Departmana za ratarstvo i povrtarstvo Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu prof. dr Dragana Latković ne želi da arbitrirati u odabiru, ali savjetuje poljoprivrednike da uvijek siju više hibrida. Trebalo bi se prije svega odlučiti za one hibride koji su već dali dobre rezultate, a nove hibride koje tek uvode u sjetvenu strukturu trebali bi zauzeti manje površine.

Kada potvrde rezultat iz kataloga trebali bi zauzeti veće površine.

“Pošto je u posljednjem desetljeću čak šest godina bilo sušno, preporuka je da ne sijemo sve hibride iz FAO grupe zrenja 600, nego da uvodimo FAO grupe zrenja 500 i 400”, kaže Latkovićeva.

                         Kritične točke u sjetvi

U sjetvi je potrebno obratiti pažnju na vrijeme sjetve, gustoću i dubinu sjetve. Taj posao treba napraviti kvalitetno, pa bi pažnju trebalo posvetiti i brzini agregata traktora i sijalice. Greške koje se pri sjetvi naprave, ni jednom drugom agrotehničkom mjerom se ne mogu ispraviti.

                                Vrijeme sjetve

Iskusni znaju, a mlađe poljoprivrednike bi valjalo podsjetititi, da se sa sjetvom počinje kada je temperatura zemljišta na dubini sjetvenog sloja od 8°C do 10°C. Biološki minimum je, dakle, 8°C. Dragana Latković savjetuje da se sa sjetvom počne čim to vrijeme dozvoli. Prvo se siju hibridi kasnije grupe zrenja. Počinjemo sa hibridima FAO grupe zrenja 600, nastavljamo sa 500 i završavamo sa 400.

“Oni poljoprivrednici koji siju veće površine, neka se potrude da do prve dekade aprila, ako to vremenski uslovi omogućavaju, posiju 15%-20% površina. U drugoj dekadi aprila neka posiju najveći dio površina, a nakon 20.-25. aprila neka se posije ono što je ostalo”, preporučuje Latkovićeva.

          Kako uskladiti gustoću sjetve i đubrenje?

Pitanje koje se trenutno nameće poljoprivrednicima kako uskladiti gustoću sjetve i količinu đubriva? Latkovićeva daje savjet zlata vrijedan:

“Na 7-10 dana prije sjetve poljoprivrednici bi trebali napraviti analizu zemljišta na sadržaj nitratnog adušika. Količina i raspored nitratnog dušika, zajedno sa zimskim padavinama, opredeljuje nas kako ćemo đubriti predsjetveno i koliko ćemo gusto posijati kukuruz. Ako je količina zimskih padavina povoljna (oko višegodišnjeg prosjeka) i ako je raspored nitratnog dušika po dubini profila povoljan (da se najveće količine nitratnog dušika nalaze u sloju od 30-60 i 60-90 cm) tada bi trebalo đubriti kako smo planirali za tu njivu i taj prinos. I gustoća sjetve bi trebala biti planirana za taj hibrid i za to agroekološko područje”.

Ako jedan od ova dva parametra nije povoljan, dakle ako imamo manju zalihu vlage ili imamo nepravilan raspored nitratnog dušika (gro u površinskom sloju), đubrenje je potrebno reducirat i gustoće sjetve smanjiti. Ako je nepovoljno jedno i drugo, gustoću sjetve je neophodno smanjiti 15%-20%.