Broj onih koji odlaze na vjerske službe u Engleskoj stalno opada, a stotine starih crkava propadaju.
Aktivisti i stručnjaci upozoravaju na gubitak velikog dijela kulturnog naslijeđa, te pokušavaju naći načine da sačuvaju crkve.
Kad smo došli kući, gledala je čudno u poleđinu omota te čokolade.
Pitala nas je za neka slova, odakle su i kojem narodu pripadaju.
Kad sam uzela omot, na njemu su pisali sastojci čokolade na arapskom jeziku, dakle pitala nas je za arapski jezik.
Nisam joj ništa drugo znala kazati, osim da je to pismo i jezik naroda koji se zovu arapi, te da su oni uglavnom teroristi, odgovorni za smrt dosta nevinih ljudi.
Međutim, u njenim očima sam vidjela da osjeća veliku pozitivnost prema islamu i muslimanima.
Htjela je da joj kupimo Kur'an, ispunila sam joj tu želju, na njen peti rođendan, poklonila sam joj Kur'an a uz Kur'an sam dobila besplatnu odječu u kojoj djevojčica može da obavi molitvu (namaz).
Nakon toga u našoj kući se desio strašan požar, izgorilo je sve osim Časnog Kur'ana. Tada smo vidjeli da se nešto nadprirodno dešava.
Moj otac je zatražio od nas da našu kčerku prestanemo sputavati u vezi njenog zanimanja za islam, nego da je pustimo njenim putem, jer smo svi vidjeli da se nešto čudno dešava.
Nakon što smo uselili u novi stan, ona je svaki dan oblačila onu odjeću koja je došla besplatno kad smo kupili Kur'an, zatim bi počela klanjati kao što to rade muslimani, činila bi ruku i sedždu (kasnije sam naučila da je to ustvari ruku i sedžda). Sigurno se pitate od kuda je znala način obavljanja molitve?
To se i ja pitam, jer u gradiću pored Lonodna gdje smo mi živjeli, nema niti jedne džamije niti jednog muslimana, otišla sam u školu da vidim da li slučajno ima učenica koje su muslimanke, ali nije bilo nikoga. Jednostavno je znala.
Mi nismo neka pobožna vjerska porodica, u crkvu nismo išli, jedino što smo božić obilježavali na jedan više porodični način, a nikako na vjerski, tako da me je ponašanje moje kčerke natjeralo da se malo raspitam o islamu.
Na internetu sam prvo malo istraživala sve te famozne ratove između arapskih zemalja i Zapada koje predvodi Amerika i vidjela sam dosta nepravde i zločina koje je učinio Zapad prema muslimanima,
Tad sam vidjela da se prema tom narodu čini velika nepravda. Uzela sam svoju kćerku o otišla u Islamski centar u Londonu te tamo upoznala dr. Mensura Malika, koji me je velikodušno primio i uručio mi dosta knjiga o islamu.
Nakon iščitavanja, preostalo mi je samo jedno, a to je da postanem vjernica u jednog Allaha, s.w.t. Ponovo sam otišla do istog Islamskog centra gdje je prvo moja kćerka izgovorila šehadet te promijenila ime u Džemila, a onda sam ja uradila isto te uzela ime Semira.
Nakon određenog vremena, tražila sam od brata Mensura da nam sredi put na hadž, jer su me obredi hadža sa televizije jako dirnuli, međutim, zbog toga što nisam imala mahrema, nije mi uspio pomoći. Onda sam sa kćerkom otišla u Emirate kako bi obišla džamije i još bolje upoznala islam i muslimane.
Mnoga moja rodbina i prijatelji nisu mogli da vjeruju, moj muž se od mene rastavio kad sam prihvatila islam jer je bio protiv toga. Imam takođe sina Jakoba (13 god) i kćerku Megan (10 god), koji nisu u islamu, ali su meni i njihovoj sestri dali punu podršku.
Presretna sam žena i majka, ovdje u Emiratima su mi obezbijedili odlazak na umru u Mekku kao i ponuda od sestre Iman Hašimi, koja je inače predsjednica komiteta za konvertite, da moja kćerka Džemila pohađa privatnu islamsku školu, bilo ovdje u Emiratima ili u Londonu.
Istinu ja rekao Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem:“ “Svako dijete se rodi u čistoj prirodnoj vjeri islamu pa ga njegovi roditelji odgoje (učine) jevrejom, krsčaninom ili vatropoklonikom.” (Sahihu-l-Muslim)
Engleska crkva izgubila 1,7 miliona sljedbenika a islam dobio novi 900.000
Sve više osoba postaje muslimanima, a sve manje njih postaju članovi Engleske anglikanske crkve, pokazalo je novo istraživanje.
Između 2012. i prošle godine, broj Britanaca koji su se identifikovali kako anglikanci opao je sa 21 posto na 17 posto, što je pad od 1, 7 miliona osoba.
U istom periodu, broj muslimana u Britaniji je porastao gotovo za milion prema istraživanju poznatog NatCen instituta za društvena istraživanja.
Lord George Carey, bivši nadbiskup od Kanteburija, upozorio je u subotu da ukoliko se ne poduzmu hitne akcije crkva je samo ‘jednu generaciju udaljena od izumiranja’.
Broj anglikanaca u Britaniji je opao sa 10, 3 miliona na 8,6 miliona te je time izazvan novi strah za budućnost anglikanske crkve koja bilježi pad još od 1960.-tih.
Lord Carey, koji je ranije upozoravao na smanjivanje broja pristalica crkve kaže: „Ove brojke pozivaju na hitnu misiju. Nemam sumnje da svi nadbiskupi, zajedno sa rukovodstvom cijele Engleske crkve, čine sve što mogu kako bi preokrenuli ovaj trend”.
Peter Brierley, bivši vladin statističar koji savjetuje vjerske grupe, kaže: „Stvar je veoma ozbiljna za Englesku crkvu i oni to znaju. Problem je što imaju veliki broj starih članova, i kada oni umru nema dovoljno mladih koji bi ih zamijenili“.
Godišnje istraživanje NetCen o društvenim stavovima Britanaca je najdugotrajnije i najsveobuhvatnije istraživanje javnog mnjenja gdje je uključeno više od 3.000 osoba. Učesnicima u anketi je postavljano pitanje- Smatrate li da pripadate nekoj određenoj vjeri? Ukoliko da, kojoj?
U istraživanju iz 1983., 40 posto stanovnika Britanije, ili 16,5 miliona stanovnika, se izjasnilo kao pripadnikom Engleske crkve, ali sada taj broj je prepolovljen.
Ono što je alarmantno za crkvene vođe jeste da je crkva pretrpjela najgore gubitke u proteklih deset godina, gdje se između 2004. i 2014. godine 4,5 miliona osoba manje izjasnilo kao pripadnikom Engleske crkve. Nasuprot tome broj muslimana je porastao sa 3,2 posto, što je ekvivalentno 1,5 milionu stanovnika, u 2012. godini na 4, 7 posto ili 2,4 miliona u 2014. godini.
Najuspješnija grana kršćanstva je katoličanstvo, koje pokazuje relativno mali pad sa deset posto na osam posto u posljednjih 30 godina.
